Nekad je nužno odabrati stranu

Čini se da nam ona dezinfekcijska sredstva koja nosimo u torbici više štete nego što koriste

Klice i bakterije koje pokušavamo tako ubiti postaju superbakterije

FOTO: LittleFlowerProjects/Flickr

Počeli smo često u torbicama nositi dezinfekcijske rupčiće ili po dolasku izvana peremo ruke antibakterijskim sapunom smatrajući ga učinkovitijim. Iako u određenim situacijama mogu biti korisni, svakodnevna upotreba dezinfekcijskih sredstava može biti štetna.

Sve je veći broj istraživanja koja sumnjaju u to koliko su sigurni za zdravlje. Posljednja američka studija otkriva da klice i bakterije koje pokušavamo ubiti na taj način mutiraju i postaju ono što nazivamo superbakterije.

Ove superbakterije postaju toliko otporne na sastojke dezinfekcijskih sredstava pa uskoro neće moći poubijati klice i bakterije zbog kojih ih i upotrebljavamo.

Studija dokazala da nisu korisni

Studije pokazuju da više štete nego koriste
Studije pokazuju da više štete nego koriste Mr.TinDC/Flickr

Ovo istraživanje dodatni je dokaz da antibakterijski sapuni ne štite ništa više od običnih sapuna i tople vode pa znanstvenici smatraju da od njih ima više štete nego koristi.

Zabranjena upotreba

U zadnjoj studiji nađeno je da je majka štakora koja je bila izložena triklokarbanu, najčešćoj supstanci koje ima u antibakterijskim sapunima, prenijela supstancu na potomstvo. To je uistinu zastrašujuće.

Ovi rastući dokazi njihova učinka doveli su do toga da se u pojedinim državama Amerike, zabranjena njihova upotreba. Upitan je i triklosan, druga najčešća kemikalija antibakterijskih sredstava koja se koristi u gelovima i proizvodima kao sapuni i neka kozmetika.

Izlaganje triklosanu

Sadrže opasni
Izlaganje triklosanu koji sadrže štetno je kamicheung/Flickr

Studija iz 2014. godine utvrdila je da izlaganje triklosanu uzrokuje da i štakori i ljudi postaju osjetljiviji na potencijalne infekcije određenom vrstom bakterija koje su razvile otpornost. Oko 75 posto antibakterijskih tekućina sadrži triklosan.

Prije je bio korišten u bolnicama, a tijekom devedesetih počeo se upotrebljavati u proizvodnji gelova za pranje i čišćenje ruku. Neke studije proučavaju kakav je njihov utjecaj na okoliš. Dvije zadnje sa sveučilišta Wisconsin, našle su da triklosan i triklokarban interferiraju sa razgradnjom u kanalizaciji, smanjujući tako učinkovitost sredstava i ohrabrujući bakterije da postanu još otpornije.