Znanstvenici su, izgleda, na korak do pronalaska lijeka za dijabetes tipa I

Znanstvenici su stvorili stanice koje proizvode inzulin

FOTO: Dee McIntosh/Flickr

Lijek za dijabetes tipa I sve je bliže nakon što su znanstvenici uspjeli na šest mjeseci zaustaviti bolest kod miševa zahvaljujući stanicama koje proizvode inzulin.

Stručnjaci iz američkih bolnica zajedno sa Sveučilištem Harvard uspjeli su miševima transplatirati stanice koje odmah počinju proizvoditi inzulin. Timu znanstvenika je uspjelo da imunološki sustav tijela ne odbaci stanice i učini ih beskorisnima.

Znanstvenici sad počinju replicirati uspjeli pokus i na ljudima. Istraživanja su se nadovezala na ona kada im je krajem 2014. uspjelo stvoriti stanice koje mogu proizvesti velike količine inzulina.

Stanice stvorene od ljudskih matičnih stanica

Profesor Doug Melton sa Harvarda kojem zahvaljujemo na ovim iznimnim dostignućima bavi se dijabetesom tipa I otkada je njegov sin Sam kao beba obolio, a koji sada također radi na novim studijama.

Ljudske stanice koje su se koristile u istraživanju stvorene su od ljudskih matičnih stanica koje je razvio profesor Melton.

4205748871_2e74c9f61e_o
Stvorene ljudske stanice implantirane su miševima Science 3.0/Flickr

Implantirane miševima, stanice su odmah počele proizvoditi inzulin kao odgovor na povišene razine šećera u krvi i mogle su održati glukozu u zdravim granicama 174 dana koliko je studija trajala. Saznanja su objavljena u časopisima Nature Medicine i Nature Biotechnology.

Razlika između dijabetesa tipa I i tipa II

Diabetes tipa I nastaje kada su stanice koje proizvode inzulin uništene i tijelo nije u mogućnosti samo proizvoditi ikakav unzulin. Svatko sa dijagnosticiranim dijabetesom tipa I mora uzimati injekcije inzulina.

2629206800_45865369ec_o
Osobe s dijagnosticiranim dijabetesom tipa I moraju uzimati injekcije inzulina Jill Brown/Flickr

Znanost ne zna zašto ljudi sa dijabetesom tipa I imaju uništene stanice koje stvaraju inzulin. Smatra se da to uzrokuje nenormalna, autoimuna reakcija stanica potaknuta virusom ili nekom drugom infekcijom. Vjeruje se da postoji i genetski faktor.

Dijabetest tipa I uobičajeniji je u nekim dijelovima svijeta više nego u drugim. Za razliku od tipa II, on nema ništa sa nezdravom težinom i načinom života. Može se desiti u svakoj dobi ali se obično dijagnosticira prije četrdesete godine, no najčešće u kasnijem djetinjstvu.

Može se regulirati tjelovježbom

Dijabetes tipa II nastaje kada tijelo još uvijek može proizvoditi inzulin ali ga ne proizvodi dovoljno. On nastaje i kada inzulin koji tijelo proizvodi ne djeluje kako treba, što je poznato kao otpornost na inzulin.

U početku, dijabetes tipa II može se regulirati tjelovježbom i zdravom prehranom. Često su potrebne tablete, a velika većina oboljelih ubrzo treba injekcije inzulina. Pretilim ljudima širokog struka češće je dijagnosticiran dijabetes tipa II.

Oni koji imaju bliskog srodnika sa dijabetesom imaju povećan rizik. Bolest obično pogađa one iznad 40 godina, a ljude iz južnoazijskih zemalja oko dvadeset i pete godine.