Čuli ste da bismo mogli ostati bez čokolade; sad znanstvenici pokušavaju promijeniti DNK kakaovca da to spriječe

Pokušavaju kakaovac učiniti otpornijim na virusne i gljivične infekcije

ZADNJA IZMJENA: Jan 8, 2018
Foto: Pexels

Gljivice i virusi spremni su uništiti čokoladu pa znanstvenici velikom brzinom pokušavaju genetskim inženjeringom spasiti kakaovac, zimzeleno stablo koje daje raznobojne plodove, veličine nogometne lopte koje sadrže zrna od kojih se radi čokolada, kaže novo izviješće.

Stablo kakaovca raste u tropskoj klimi, oko 20 stupnjeva sjeverno i 20 stupnjeva južno od ekvatora. Na žalost, za ljubitelje čokolade, gljivice, isto tako, u tropskim uvjetima, bujaju i vrlo lako mogu inficirati čitave farme ovog drveća, napraviti veliku štetu pa plod izgubi boju, pocrni ili dobije vještičju metlu, gljivičnu bolest kada je jedina zaštita odsijecanje grana, kaže izviješće National Oceanic and Atmospheric Administration iz 2016. godine.

Mijenjanje DNK kako bi biljka postala otpornija

“Kakaovac mogu pogoditi razne nevolje”, kaže Brian Staskawicz, profesor mikrobiologije biljaka sa UC Berkley. “Razvijamo tehnologiju editiranja gena da bi promijenili DNK u kakaovcu kako bi biljka postala otpornija na virusne i gljivične infekcije”.

Promjene klime koju uzrokuju ljudi dovode drveće u rizik jer rastuće temperature i emisija stakleničkih plinova mogu promijeniti klimatske uvjete na područjima gdje biljka živi, uglavnom u zapadnoj Africi i Indoneziji. Topliji klimatski uvjeti s više suše mogli bi uzrokovati nedostatak čokolade već 2050.godine.

Metoda se može primijeniti i na drugim plodovima

Čokolada je više od neodoljive poslastice. Uzgoj kakaovaca zapošljava više od 50 milijuna ljudi kažu iz World Cocoa Fundation. U nastojanju da spase stabla, kompanija Mars Inc. koja proizvodi M&M’s, Snickers i mnoge druge slatkiše, udružila se sa znanstvenicima na Institutu za inovativnu genomiku (IGI) kako bi genetskim inženjeringom stvorili stabla otporna na bolesti.

Glavni alat im je par molekularnih škara kojima mogu precizno izrezati dijelove DNK i zamijeniti ih novima. “Sve lekcije naučene tijekom projekta na kakovcu, mogu se primijeniti i na druge usjeve u zaštiti od infekcija. I rižu, pšenicu, manioku, kukuruz”, kaže Staskawicz za Livescience.

Eva Benedik
Telegram autor
1301 članak Više o autoru