Da je stres zeznut, to i nije neka vijest, ali ovo je šest dosta ozbiljnih problema koje može uzrokovati

Izaziva česte glavobolje, nesanicu i probleme s probavnim sustavom

Stres je podražaj koji se javlja kao reakcija organizma na određena iskustva. Ona mogu biti dobra ili loša. Ljudski organizam pod stresom oslobađa određene hormone, koji čovjeku daju više energije i snage, ali dugotrajna izloženost stresu može biti iznimno štetna.

Dugotrajne i učestale stresne epizode mogu ozbiljno poremetiti organizam i uzrokovati čitav niz bolesti. Stres izaziva česte glavobolje, nesanicu i probleme s probavnim sustavom. Obiteljski doktor Roger Hendersen iz Velike Britanije donosi šest bolesti koje izaziva stres te objašnjava kako se protiv njih može boriti.

1. Sindrom iritabilnog crijeva

Ovaj sindrom napada oko 13 milijuna Britanaca i 45 milijuna Amerikanaca. Sedamdeset posto doktora tvrdi kako je ovo najčešća bolest probavnog sustava s kojom se susreću u praksi. Simptomi bolesti kod ljudi variraju, ali većina ih se žali na bolne grčeve i probleme sa stolicom.

Stručnjaci još nisu ustanovili na koji se način bolest razvija, ali pretpostavljaju da je potenciraju stresne situacije. 94 posto britanskih liječnika tvrdi da je najčešći okidač kod njihovih pacijenata bio upravo stres. “Ova bolest dokazuje kako naše raspoloženje može utjecati na bol u trbuhu”, tvrdi doktor Henderson.

Svjestan je kako većina njegovih pacijenata ne može izbjegavati stresne situacije. “Osoba može ostati mirna uz pomoć posebnih vježbi i tehnika disanja, dok se bolni grčevi mogu umanjiti antispazmoticima”, kaže.

2. Ekstenzivno znojenje

Znanstvenici smatraju da se osobe, koje žive stresnim načinom života, češće znoje. Takav znoj izazivaju apokrine žlijezde. “U ljudskom organizmu postoji četiri milijuna takvih žlijezda, a većina ih se nalazi na dlanovima, tabanima, licu i ispod pazuha. Većina ljudi krije svoje probleme sa znojem. Doktor Henderson ipak preporuča da se jave svojim liječnicima opće prakse.

3. Škripanje zubima

Znanstvenici su otkrili da 70 posto Britanaca povezuju stres sa škripanjem zubima, što se službeno naziva bruksizam. Ovo pretjereno i nekontrolirano stiskanje zubiju može uzrokovati njihovo kvarenje ili propadanje.

“Bruksizam je povezan s nesanicom, stresom, depresijom ili prekomjernom konzumacijom alhohola ili kofeina”, tvrdi doktor Henderson. U slučaju pojave bruskizma stomatolozi pacijentima ugrađuju posebne mostove koji zube štite od negativnih posljedica škripanja.

4. Gubitak kose

Povećani intenzitet stresa, koji se javlja u duljim periodima života, može uzrokovati gubitak kose. Medicina je dokazala da hormon stresa stvara hibernaciju folikula, što dovodi do opadanja kose.

“Gubitak kose je također stresna situacija. Međutim, ja svoje pacijente uvijek umirim kada im kažem da će se kosa vratiti pod uvjetom da je pravilno njeguju i izbjegavaju stresne situacije”, objašnjava doktor Henderson.

5. Nesanica

Ljudi, koji pokušavaju izbjegavati stres, lakše zaspu i mirnije spavaju. “Kada smo pod stresom često se zateknemo kako po noći buljimo u mrak i razmišljamo o svojim brigama”, objašnjava doktor. Svojim pacijentima preporuča da dva sata prije spavanja izbjegavaju sve ekrane, ali i da svake večeri u isto vrijeme odlaze u krevet. Tjelovježba također utječe na kvalitetu sna.

6. Umor

Umor je ustvari posljedica nesanice koju je uzrokovao stres. Britanske studije dokazuju kako trećina stanovništva ima problema sa nesanicom zbog karijere ili financijskih problema. “Dokazano je da anksioznost može izazvati umor, čak i kod osoba koje su prethodnu noć dugo spavale. To je način na koji možete prepoznati da ste umorni od stresa”, tvrdi britanski doktor.

Svaka bi osoba, nastavlja, trebala prepoznati izvore stresa i pokušati ih se riješiti. “Drugi način borbe protiv umora su meditacija, vježbanje i uravnotežena prehrana”, zaključuje.