Dijetalni sokovi možda manje debljaju, ali oni sa šećerom nisu posve loši

Ovo je prvo istraživanje koje je pokazalo kako sokovi sa šećerom utječu na mozak

FOTO: Appelkueken/Flickr

Zaslađeni napitci poput cole ili gustog soka smanjuju utjecaj stresa na mozak za razliku od dijetalnih napitaka s aspartamom koja nemaju takav učinak, otkrila je nova studija.

Iako ovakav način smanjenja stresa može koristiti individualcima, pretjerano konzumiranje ovih napitaka povezano je se s pretjeranom debljinom, upozoravaju autori studije. “Psihološki ili emocionalni stres može uzrokovati pretjerano konzumiranje šećera te ugroziti zdravlje”, upozorava autor studije Kevin D. Laugero, profesor nutricionizma na Sveučilištu u Kaliforniji.

On je zajedno sa svojim timom istraživača napravio prvu studiju koja dokazuje povezanost između konzumiranja šećera i smanjenja stresa. Istraživanje je provedeno na 19 osoba koje su tijekom perioda od 12 dana konzumirale slatke napitke za doručak, ručak i večeru. Dio ispitanika pilo je sokove s umjetnim dijetalnim zaslađivačem (aspartamom), a dio je pio napitke sa šećerom.

To što smanjuje stres ne znači da je zdravo

Tri dana prije početka testiranja svi ispitanici bili su na dijeti kako bi tijelo očistili od prethodno unesenih šećera. Potom su istraživači snimili njihov mozak na magnetnoj rezonanci,isto su učinili i po završetku ispitivanja kako bi mogli vidjeti utjecaj stresa na mozak te je li se on smanjio ili ne.

Također, ispitanicima se uzeo uzorak sline kako bi im se izmjerila razina kortizola (hormona koji nastaje u nadbubrežnoj žlijezdi i ispušta se u organizam kao odgovor na stres). Otkrili su kako su ispitanici koji su pili slatke napitke imali nižu razinu kortizola u krvi nakon ispitivanja nego prije ispitivanja što nije bio slučaj kod ispitanika koji su pili dijetalne proizvode.

Osim toga, oni koji su unosili šećer imali su veću aktivnost u dijelu mozga zaduženom za pamćenje te je inače osjetljivo na stres. “Rezultati sugeriraju da razlike u načinu ishrane mogu objasniti zašto neki ljudi intenzivnije reagiraju na stres, a neki ne. Iako je primamljivo naći nešto čime se stres može suspregnuti, normalna reakcija na stres je vrlo bitna za dobro zdravlje jer susprezanje stresa je povezano je s lošim mentalnim i fizičkim zdravljem”, izjavio je Laugero.