Djeca već s 5 godina znaju da je ponekad ipak bolje malo lagati

Zasigurno jedna od najboljih i najgorih stvari vezanih uz djecu je njihova iskrenost, koja nekada zna graničiti s brutalnošću. No i djeca u određenoj dobi počnu shvaćati da iskrenost nije uvijek poželjna te da ona može povrijediti osjećaje drugih. U tom trenutku djeca počnu lagati.

Dvoje znanstvenika sa Harvarda, Felix Warneken i Emily Orlins, nedavno su proveli istraživanje kako bi dobili odgovor na pitanje u kojoj dobi djeca, kako bi zaštitili druge, postaju mali lažovi. Za eksperiment su okupili 80 djece: petogodišnjake, sedmogodišnjake, osmogodišnjake , desetogodišnjake i jedanaestogodišnjake.

Djeci su pokazali četri jednostavna crteža poput kuće ili automobila. Dva crteža su bila lijepo nacrtana, a dva ne. Zatim su rekli djeci da crteže podijele u dvije kategorije – one koji su dobri i one koje nisu lijepo nacrtani.

Suosjećajni klinci

Emily Orlins je zatim u prvoj situaciji uzdahnula rekavši da je žalosna što je tako loša u crtanju, a u drugoj je glasno rekla da zna da nije dobra, ali da je to nimalo ne muči. Nakon toga djeci bi pokazala svoj zbrčkani crtež i upitala ih kojoj skupini crteža bi pridružili njezin.

U prvom slučaju su djeca sve dobi, znajući da je istraživačica tužna zbog svog crtanja, radije lagala da bi crtež stavili na dobru stranu, dok su u drugom slučaju bili puno iskreniji. Starija djeca su mnogo više pazila na osjećaje znanstvenice od one mlađe.

57 posto djece u dobi od pet godina su lagala, u dobi od 7 do 8 godina njih 71 posto, a u dobi od 10 do 11 godina lagalo je njih čak 75 posto.
Još jedna posebno zanimljiva stvar je bila činjenica da su klinci posebno suosjećajni, pa kad bi i rekli da crtež nije dobar znanstvenicu bi ohrabrili riječima da nastavi vježbati ili bi komentirali da crtež nije tako loš i da je to moderna umjetnost.