Dugotrajna depresija može poprilično povećati opasnost od moždanog udara

Veliko istraživanje je provedeno na 16 tisuća ispitanika, a trajalo je 12 godina

Ilustracija
FOTO: Kat Northern Lights Man/Flickr

Ljudi koji dugo pate od depresije mogu imati povećani rizik od moždanog udara, kaže najnovija studija Sveučilišta Harvard objavljena ovog mjeseca. Istraživanje je provedeno na više od 16.000 osoba kroz 12 godina, a pokazalo je kako odrasli u dobi od 50 ili više godina koji su imali simptome depresije dulje od dvije godine, imaju dvostruko veće šanse da u iduće dvije godine dobiju moždani udar (u odnosu na osobe koje nisu bile depresivne).

Svake dvije godine tijekom dvanaest godina promatranja, istraživači su razgovarali s ispitanicima da bi ocijenili njihove simptome depresije i ustanovili jesu li imali moždani udar. Kod svakog pojedinog sudionika studije, istraživači su uspoređivali rezultate dva uzastopna razgovora sa njima da bi ustanovili pokazuje li osoba ijedan znak depresije, i da li se simptomi povećavaju, smanjuju ili ostaju isti. Oko 1200 moždanih udara dogodilo se sudionicima tijekom 12-godišnje studije.

Nakon izlaska iz depresije, rizik je povećan još 2 godine

Rizik se smanjuje dvije godine nakon izlaska iz depresije
Rizik se smanjuje dvije godine nakon izlaska iz depresije Netlivre/Flickr

Analiza istraživanja je pokazala da ljudi koji su imali simptome depresije u jednom razgovoru, ali ne i u drugom, što znači da su bili na terapiji protiv depresije ili se situacija riješila sama od sebe, i dalje su imali za 66 posto viši rizik od moždanog udara nego oni bez simptoma depresije.

To je iznenađujući podatak, tvrde znanstvenici koji su očekivali da će sa smanjenjem simptoma depresije, rizik od moždanog udara također biti manji. No umjesto toga, rizik od moždanog udara ostaje povišen još dvije godine nakon prestanka depresije.

“Točan put kojim simptomi depresije dovode do moždanog udara nije jasan i to je svakako zanimljivo područje budućih istraživanja”, izjavila je voditeljica istraživanja Paola Gilsanz, postdoktorantica sa Harvarda.
Dodala je kako neki razlozi mogli biti povezani sa rizicima ponašanja (pušenje) ili biološkim faktorima (krvni tlak ili dijabetes). Naime, moždani udar slijedi ako se krvne žile mozga blokiraju ugruškom ili se dogodi prsnuće krvne žile.