Ekstremne oluje i temperature, drastično otapanje leda na Južnom polu i niz drugih čudnih pojava. Svjedočimo li klimatskom kolapsu?

Čitav niz oborenih klimatskih rekorda povezanih s temperaturom, zagrijavanjem oceana i sve manjom razinom antarktičkog leda zabrinula je mnoge znanstvenike koji kažu da je brzina i tajming ovih događaja bez presedana, piše BBC.

UN upozorava da bi opasni toplinski valovi u Europi mogli srušiti nove rekorde. Vrlo je teško odmah povezati sve navedene događaje s klimatskim promjenama s obzirom na kompleksnost vremenskih uvjeta i oceana. Trenutno se provode mnoge studije koje to istražuju, no znanstvenici se boje kako se neki od najgorih scenarija već događaju.

‘Svijet je u nepoznatom teritoriju’

“Ne sjećam se ni približno sličnog perioda kada su svi dijelovi klimatskog sustava obarali rekorde ili bili u nekoj abnormalnoj fazi”, kazao je Thomas Smith, profesor ekološke geografije u Londonskoj školi ekonomije (LSE).

“Svijet je danas na nepoznatom terenu zbog globalnog zatopljenja uzrokovanog izgaranjem fosilnih goriva, kao i zbog topline od prvog El Niña od 2018. godine”, smatra Paulo Cepi, predavač klimatologije na londonskom Imperial Collegeu.

Oborena četiri klimatska rekorda

Ovog ljeta oborena su četiri klimatska rekorda – zabilježen je najtopliji dan na Zemlji, lipanj je globalno bio najtopliji mjesec, svjedočili smo ekstremnom zagrijavanju mora te zabilježili najniže razine antarktičkog morskog leda.

Najtopliji dan na planetu zabilježen je 6. srpnja. Globalna prosječna temperatura tog datuma iznosila je 17,08 stupnjeva Cezijevih, što je više od prethodnog rekorda zabilježenog 2016. godine.

Emisije ugljika koje nastaju zbog uporabe fosilnih goriva poput nafte, ugljena i plina jedan su od uzročnika sveopćeg zagrijavanja Zemlje, piše BBC. Klimatologinja Friederike Otto s Imperial Collega tvrdi da danas svjedočimo ostvarenju prognoza o tome što bi se moglo dogoditi u svijetu zagrijanom zbog efekta staklenika.

‘Ljudi su odgovorni za takav trend’

“Ljudi su sto posto odgovorni za takav uzlazni trend”, tvrdi ova znanstvenica. “Ako me više išta iznenađuje, onda je to da je toplinski rekord probijen u lipnju, prilično rano ove godine. El Niño obično nema neki globalni utjecaj takvog tipa prije nego prođe barem pet ili šest mjeseci”, kaže Thomas Smith.

El Niño je jedan od najznačajnijih meteoroloških fenomena koji utječu na zagrijavanje Zemlje. On diže topliju vodu na površinu u tropskom dijelu Pacifika te gura topliji zrak u atmosferu, a to povećava globalne temperature zraka. Prosječna globalna temperatura ovoga lipnja bila je za 1,47 stupnjeva Celzijevih viša od tipične lipanjske temperature u predindustrijskom dobu.

‘Stvari se neće ohladiti’

Na pitanje jesu li znanstvenici prije deset godina mogli predvidjeti ovakvo ljeto, Smith tvrdi da su klimatski modeli dobri u predviđanju dugoročnih trendova, ali manje dobri u predviđanju sljedećih deset godina.

“Modeli iz devedesetih nas stavljaju tamo gdje smo danas. No, prognozirati kako će točno izgledati idućih deset godina, to je već teže. Stvari se neće ohladiti”, uvjeren je Smith.

Prosječna globalna temperatura mora i oceana oborila je rekorde u svibnju, lipnju i srpnju te se približila najvišoj temperaturi površine mora koja je izmjerena 2016. godine.

Ekstremno zagrijavanje oceana

Ekstremno zagrijavanje u sjevernom Atlantskom oceanu posebno je zabrinulo znanstvenike. “Nikad nismo imali morski toplinski val u tom dijelu Atlantika. Nisam to očekivala”, kazala je Daniele Schmidt, znanstvenica sa Sveučilišta Bristol.

Temperature oceana na zapadnoj obali Irske u lipnju su bile između 4 i 5 stupnjeva Celzijevih više od prosjeka, što je američka Nacionalna agencija za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA) označila ekstremnim.

Schmidt upozorava da nije tako lako ovo ekstremno zagrijavanje oceana pripisati klimatskim promjenama, no to su stvari koje se još uvijek istražuju. Objašnjava kako se planet zagrijao, a oceani upijaju vrućinu iz atmosfere. “Naši modeli već sadrže prirodne varijable, no ima još stvari koje nismo predvidjeli, barem zasad”, kazala je Schmidt.

Niske razine antarktičkog morskog leda

Pažnju skreće i na utjecaj toplinskih valova na morski ekosustav, koji proizvodi 50 posto kisika u svijetu. “Kada govorimo o toplinskim valovima, ljudi najčešće pomisle kako oni štete drveću i travi. Atlantski ocean je 5 stupnjeva topliji nego bi trebao biti, a to znači da organizmi u njemu trebaju 50 posto više hrane kako bi normalno funkcionirali”, tvrdi Schmidt.

Znanstvenike osim svega ovoga zabrinjava i količina antarktičkog morskog leda koja je u srpnju bila na prilično niskim razinama, pa pokušavaju pronaći poveznicu između sve manje morskog leda i klimatskih promjena.

‘Ne razumijemo brzinu promjena’

Znanstvenici tvrde kako nedostaje područje leda otprilike deset puta veće od Velike Britanije u odnosu na prosjek od 1981. do 2010. godine. Zagrijavanje planeta može smanjiti količinu antarktičkog morskog leda, no njegovo trenutno dramatično nestajanje može se pripisati i lokalnim vremenskim uvjetima ili morskim strujama, tvrdi znanstvenica Caroline Holmes.

“Radi se o nečemu što nikad do sada nismo vidjeli prije ovog srpnja. Razina antarktičkog morskog leda je 10 posto niža nego ikad”, kazala je te dodala kako je to pokazatelj da “baš i ne razumijemo brzinu promjena koje se događaju”.

‘Gledamo u najgori scenarij’

Znanstvenici su vjerovali da će globalno zagrijavanje u nekom trenutku utjecati na antarktički morski led, ali do 2015. godine on je odstupao od globalnog trenda drugih oceana, kaže Holmes.

“Možete reći da smo pali s litice, ali ne znamo gdje je dno. Mislim da nas je brzina tih promjena uhvatila nespremne. Definitivno se ne radi o tome da ne gledamo u najbolji scenarij, već najgori”, smatra Holmes.

Znanstvenici smatraju da možemo očekivati obaranja novih klimatskih rekorda do kraja godine te u 2024., piše BBC. No to, smatra znanstvenica Otto, ne treba nazivati “klimatskim kolapsom”. “U novoj smo eri i još imamo vremena da osiguramo pristojnu budućnost za sve”, zaključila je.