Firme su malo pretjerale s čudnim nastojanjima da učine radnike sretnijima i, čini se, postižu suprotan efekt

U nastojanju da svoje zaposlenike učine što sretnijima, tvrtke diljem svijeta započele su na radnim mjestima instalirati opremu za zabavu. Google je tako u svom uredu u Zurichu postavio tobogane, kako bi se inženjeri mogli spuštati po katovima. Tvrtka koja se bavi online prodajom cipela, Zappos, potiče zaposlenike da se određenim danima oblače u svoju omiljenu životinju.

Neke američke firme idu toliko daleko da svom osoblju daju priliku da budu nindže, piše Guardian. Stolni nogomet, računalne igrice, akcijske figure i skuteri su postali dio uobičajenog inventara na nekim radnim mjestima. Ako pak uđete u ured Inventionlanda, mogli biste pomisliti da ste došli na dječje igralište. Tamo se nalaze lažni gusarski brod, stablo-kuća i divovske cipele.

Napori zbog starog klišeja

Pokušaji tvrtki da svojim zaposlenicima omoguće da radne sate provedu što sretniji tu ne prestaje. Expedia, koja je ove godine progašena najsretnijijim radnim mjestom u Velikoj Britaniji, svoj londonski ured napravila je kao noćni klub s besplatnim pićem, zonama za uživanje i simulatorom Formule jedan. No, unatoč svim naporima, rad je i dalje na lošem glasu.

Prema nedavnom istraživanju ekonomske škole u Londonu, radno mjesto je mjesto na kojem se osjećamo najjadnije. Zapravo, jedino mjesto na kojem ćemo se osjećati gore je kada ležimo bolesni u krevetu. Napori da se zaposlenike učini sretnima rezultat su jednog od najstarijih klišeja, da je sretan radnik dobar radnik.

Ideja je dio teorije upravljanja iz 1930-ih koju je u svojoj knjizi The Happiness industry iznio William Davies. No, problem je u tome što su od toga do danas prošla desetljeća istraživanja, i veza između zadovoljstva zaposlenika i produktivnosti je prilično neuvjerljiva.

Ljuti ljudi nekad su efikasniji

Jedna studija, koju je napravio veliki lanac supermarketa u Velikoj Britaniji, pokazala je da su trgovine s najmanje zadovoljnih zaposlenika najproduktivnije i značajno profitabilnije. Sreća na poslu može biti dobra za neke poslove, na primjer one gdje komunicirate s kupcima pa morate postići da se osjećaju optimistično. No, prema nekim studijama, ljudi koji su bili ljuti bolje su obavljali poslove pregovaranja, od onih sretnih. One dobro raspoložene lakše je i “preveslati” od onih loše volje.

Sreća na poslu nije uvijek dobra za produktivnost, ali sigurno je dobra za zaposlenike? No, ni to nije uvijek točno. Isticanje sreće može dovesti do emocionalne kržljavosti kod zaposlenika jer moraju susprezati osjećaje kao što su ljutnja, tuga, tjeskoba, nesigurnost. Niz nedavnih studija pokazuje da je bitno da ljudi mogu izraziti i pozitivne i negativne emocije, posebno kada se nose s teškim iskustvima.

Isticanje sreće zapravo izaziva suprotan efekt

Ostavljanje prostora za izražavanje spektra emocija na poslu, može biti važno za zdravlje cijele organizacije. To odlično ilustrira situacija s Nokijom, koja je bila vodeća firma u izradnji mobitela. Finska firma uložila je u smartphone operativni sustav Symbian, koji nije radio dobro.

Menadžeri koji su bili na srednjim funkcijama u firmi su to znali, no bojali su se nadležnima priopćiti lošu vijest, jer je imperativ uvijek bio da se širi samo optimizam i pozitivne vijesti. Do trenutka kada su viši menadžeri doznali za manjkavosti Symbiana, Apple i Samsung su već pretekli Nokiju, koja danas više uopće ne radi mobitele.

A ako stalno tražimo sreću, to zapravo može značiti da nam ona izmiče. Zanimljivo je u tom kontekstu spomenuti rezultate jednog istraživanja; priholozi su dvjema skupinama ljudi rekli da naprave nešto što obično većinu ljudi čini sretnima: gledaju film, ili pobjede konkurenciju u klizanju. Onda su testirali koliko je to bilo sretno iskustvo za ljude. Prije gledanja filma, jedna grupa je pročitala izjavu o tome kako je važno biti sretan i imati optimističan stav, a druga nije.

Prisiljavanje na sreću

Psiholozi su ustanovili da je grupa koja nije pročitala izjavu o sreći bila sretnija nakon gledanja filma. To, znači da, kada govorimo o tome kako je važna sreća, manja je vjerojatnost da ćemo je naći, čak i kada radimo ono što nas obično usrećuje.

Želja da se bude sretan na poslu je dostatna, no ono što može biti zabrinjavajuće je prisiljavanje nekoga da bude sretan. Ako su firme uistinu zainteresirane za to da naprave zaposlenike sretnima, onda bi vjerojatno odustale od korporativnog klauniranja i sličnih intervencija.

Postoje efikasniji načini od klauniranja

Jednostavan korak bi recimo bio, da dopuste zaposlenicima da odrade dio vremena od doma. Jedna eksperimentalna studija ide u prilog tome, ukazala je da su zaposlenici bili zadovoljniji, a produktvinost porasla kad su ljudi smjeli raditi od doma. Drugi jednostavan korak je da se prestane ometanje radnika sa raznim besmiselnih zahtjevima, kao što su birokratske forme, dugi emailovi, incijative za sreću…

Radnici se bolje osjećaju kad se mogu usmjeriti na važan dio posla i napraviti neki napredak na njemu. Konačno, sigurno postoji niz načina da se radnike usreći, od tobogana i shootersa s vodkom? Neka firme dobro razmisle prije besmislenih restrukturiranja koje, dokazano, uvijek idu na štetu radnikovog emocionalnog stanja.