Fizičar s Ruđera na fejsu dosta briljantno objašnjava kad je okej sunčati se, a kada, iznenađujuće, ne

Saša Ceci, fizičar s Instituta Ruđer Bošković u subotu je na svom Facebooku objavio podulji status u kojem na nevjerojatno jednostavan, zabavan i simpatičan način objašnjava kada se najbolje sunčati, koje su zrake i zašto najopasnije i još nekoliko stvari o sunčanju.

Ceci tako, kroz detaljan izračun, objašnjava da je – unatoč uvriježenom stavu da sunce najjače zrači u podne – najopasnije vrijeme za izlaganje sunčevim zrakama ljeti zapravo 13 sati. Ceci je u svom statusu na Facebooku objavio cijeli izračun razdoblja dana u kojemu sunce daje maksimum zračenja, predlažući pritom svima da izbjegavaju sunčanje u razdoblju od 10 do 16 sati.

Zašto je maksimum u 13 sati?

“No zašto je tako? Zašto je maksimum zračenja oko jedan popodne, a ne u podne? E, to možemo zahvaliti ljetnom pomicanju vremena. Pomakli smo satove jedan sat prema naprijed pa se i maksimum, prema našim pomaknutim satovima, pomaknuo. Tako je danas, 5. kolovoza, maksimum bio u jedan sat i dvije minute.

Neki kažu da smo svi malo pomaknuti jer pomičemo satove. Možda su u pravu. No ako jednom prestanemo, trebat ćemo pripaziti jer će preporuka za izbjegavanje sunčanja tada biti od devet ujutro do tri popodne”, piše Ceci.

Kad je najjače zračenje?

Druga teorija kojom se Ceci pozabavio u svom statusu jest u kojem ljetnom mjesecu je zračenje najsnažnije, a prema njegovom grafu ispada da je opasnije u lipnju, nego u kolovozu.

“Pronašao sam podatke za kut pod kojim zrake padaju na Zemlju. Konkretnije, 30-ak kilometara južno od Zadra jer tamo obično ljetujem, a i zato jer je to otprilike na sredini hrvatskog dijela Jadrana. Podaci su za sate od šest ujutro do osam popodne tijekom četiri mjeseca kroz koje se provlači ljeto (od početka lipnja do kraja rujna). Za sve to nacrtao sam kako se mijenja intenzitet zračenja. Na slici crveno je loše”, piše znanstvenik uz graf koji je postavio na Facebook.

Zrake koje prolaze kroz staklo

Ceci između ostalog objašnjava i razlike između ultraljubičastih zraka kjoe se dijele u tri kategorije UVA, UVB i UVC. “Ove A imaju najnižu energiju i najbliže su vidljivom svjetlu, a ove C su živi užas. Srećom za život na površini Zemlje, ozon u gornjim slojevima atmosfere uspješno zaustavlja te najgore, dok se A i B probiju do nas. Kraće izlaganje UVB zrakama omogućava proizvodnju D vitamina u nama, a i popularnu preplanulost. Duže izlaganje tim zrakama, ili kraće izlaganje zrakama većeg intenziteta, koži daje crveno reš pečenu boju.

To je neugodno, ali neugoda nije najgora. Puno je opasnije to da UV zrake izazivaju promjene u stanicama kože koje s vremenom mogu dovesti do melanoma – jedne od najopasnijih i najagresivnijih vrsta raka”, piše Ceci te napominje da UVA zrake nemaju dovoljnu energiju da proizvedu D vitamin ili da od njih pocrnimo, ali imaju dovoljnu da mogu izazvati rak. I za razliku od druge dvije kategorije, prolaze kroz staklo. Inače, predlažemo da pročitate cijeli status gospodina Cecija, to bi mogla biti jedna od zanimljivijih stvari koje ćete pročitati danas.