Francuski znanstvenici rade na parfemu koji će čuvati mirise naših voljenih

Nakon što je dugo vremena gledala svoju mamu kako čuva jastučnicu koja ju je podsjećala na miris njezina pokojna muža, 52-godišnja Katia Apalategui odlučila je napraviti potpuno novu vrstu parfema koji će nam zauvijek čuvati mirise voljenih osoba, izvještava Agence France-Press.

Nakon nekoliko godina pokušavanja, Apalategui i istraživači sa Sveučilišta Havre u Francuskoj misle kako su napokon našli rješenje za pohranjivanje ljudskog mirisa u bočice parfema. Njihova želja je da na taj način pomognu ljudima u očuvanju mirisa njima dragih ljudi.

4200 kuna za miris voljene osobe

Iako se još uvijek radi na specifičnom načinu proizvodnje, Geraldine Savary, kemičarka sa Sveučilišta Harve, objasnila je postupak izrade parfema. “Uzimamo odjeću od osobe i izdvojimo miris koji sadrži stotine molekula. Njih zatim rekonstruiramo u formu parfema u roku od četiri dana.” izjavila je za AFP.

Prema Apalategui, njen proizvod će pružati olfaktivno iskustvo. Vjeruje kako će se parfemi također koristiti kod parova kao dar povodom Valentinova, ili kod djece koja su daleko od kuće. Njen proizvod ipak drži visoku cijenu. Apalategui tvrdi kako će se parfem prodavati po cijeni od 4200 kuna po bočici.

Osjet mirisa smatra se našim najjačim osjetilom, i on je usko povezan sa sjećanjem. Fenomen kada miris potakne određena sjećanja zove se ‘Proustov fenomen‘. Fenomen je dobio takvo ime nakon što je Marcel Proust u svojom romanu ‘U potrazi za izgubljenim vremenom’ otkrio kako je narator prožet sjećanjima djetinjstva nakon što je umočio kolačić u čaj.

Miris nam pomaže da se sjetimo životnih događaja s puno više detalja, i sa više emocije. Rachel Herz, kognitivna neuroznanstvenica sa Sveučilištu Brown otkrila je kako su ispitanici u njenom istraživanju mirisa osjetili jaku emocionalnu reakciju. Nakon što su bili potaknuti specifičnim mirisima, kod ispitanika su se aktivirala određena sjećanja.

Možemo razlikovati milijardu mirisnih podražaja

Kate McLean je grafička dizajnerica koja koristi mirise kako bi napravila mirisnu mapu gradova u svijetu. Zahvaljujući znanosti znamo kako se miris u velikoj mjeri ureže u naša sjećanja i naš um, i zbog čega je on u tolikoj mjeri poticajan kada se radi o sjećanjima.

Istraživanje iz 2014. koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Rockefeller, otkrilo je kako ljudi mogu razlikovati milijardu mirisnih podražaja – što je puno više nego što smo mislili. Dio mozga koji se zove hipokampus pomaže u stvaranju novih sjećanja, i on se nalazi odmah do ofalktilnog dijela mozga koji procesuira mirise oko nas.

Određeni mirisi kod ljudi potiču specifične fiziološke reakcije. Prema pisanju časopisa ‘Psychology Today‘ mirisi lavande i eukaliptusa mogu utjecati na ljudsko disanje, a miris limuna povećava ljudsku percepciju koja je usmjerena na naše zdravlje.

Kolonjska ili parfem mogu utjecati na to hoće li se netko zaljubiti u nas, i također mogu utjecati na pohranjivanje mirisnih asocijacija koje godinama ostaju u našem mozgu. Neki znanstvenici vjeruju kako žene koriste miris da bi odredile genetsko poklapanje s muškarcem.