Glavata želva koja je u samoobrani izgrizla kupače ne miče se od Čiova. Stručnjak: 'To nije uobičajeno'

Morska kornjača glavata želva i dalje je na području Slatina na otoku Čiovu gdje je ugrizla više kupača, a riječ je o strogo zaštićenoj životinji.

“Nije uobičajeno da se morska kornjača nalazi blizu obale više dana, ali tu se ne može ništa učiniti jer je to strogo zaštićena životinja, a čovjek ulazi u njen dom”, rekao je profesor sa Sveučilišnog odjela za studije mora na splitskom Sveučilištu, Alen Soldo.

Kupači je maltretirali

Mještani Slatina tvrde da je glavata želva nedavno ugrizla četiri kupača, a uočena je ondje još početkom kolovoza i kreće se na morskom prostoru dužine oko pet kilometra. Situacija, kažu mještani, postaje neugodna jer je do sada ugrizla više osoba i to izaziva uznemirenost kupača na plaži u Slatinama.

Nedavno je međutim objavljena snimka s druge lokacije koja pokazuje da su pojedini kupači maltretirali životinju, a stručnjaci su tada komentirali kako je grizla u samoobrani. “Ni u jednom slučaju nije došlo do samovoljnog napada glavate želve kao što je informacija u javnosti”, rekao je za HRT Draško Holcer, viši kustos, Hrvatski prirodoslovni muzej Zagreb.

‘Ima ogromnu glavu’

Prema svjedočenju Slatinjana, ta kornjača ima ogromnu glavu i duga je više od metra. Odrasle jedinke dostižu duljinu oklopa i do 110 centimetara i tjelesnu težinu do 115 kilograma. Ime je dobila prema karakteristično velikoj glavi sa snažnim čeljusnim mišićima.

Profesor Soldo napomenuo je da se glavate želve ne mrijeste u Jadranu nego je Jadran područje gdje se hrane. “U potrazi za hranom znaju doći bliže obali i time blizu kupača, pri čemu se mogu osjećati ugroženo njihovim prisustvom iako ih najčešće kupači nisu ni svjesni. Hrane se spužvama, ježincima, meduzama i manjim ribama”, rekao je.

Po njegovim procjenama, ta će kornjača boraviti u moru na području Slatina dok se ne počne smanjivati temperatura mora.

Mogu živjeti do 60 godina

Na stranici Instituta Plavi svijet, za glavate želve se navodi da žive do 60 godina.

Sjeverni i srednji Jadran, zajedno sa zaljevom Gabes u Tunisu, dva su najplića područja (manje od 200 metara dubine) u Sredozemlju, a veliki broj pronađenih označenih jedinki u tim dvama područjima ukazuje na važnost nekritičkih staništa za glavate želve, navodi se na toj stranici.