Grenlandom se šire močvare, raste sve više grmlja. Znanstvenici tvrde da je to znak za uzbunu

Nezanemariv dio otopljenog ledenog pokrivača Grenlanda postao je dom brojnoj vegetaciji, što bi moglo uzrokovati povećane emisije stakleničkih plinova, podizanje razine mora i nestabilnost krajolika. Studija koja dokumentira promjene na Grenlandu od 1980-ih godina pokazuje da su velika zaleđena područja zamijenjena golim stijenama, močvarama i grmljem, stvarajući velike promjene u okolišu.

Analiza satelitskih snimki pokazuje da se tijekom posljednjih 30 godina otopilo oko 28.500 kvadratnih kilometara grenlandskog ledenog pokrivača i ledenjaka, što je oko 1,6 posto ukupnog ledenog pokrivača i odgovara veličini Albanije ili polovici površine Hrvatske. Kako se led povlačio, ukupna površina zemlje pokrivena vegetacijom narasla je na 87.474 kvadratnih kilometara, što je dvostruko povećanje otkako je studija započela.

Broj močvara se učetverostručio

Studija je također ustanovila kako je učetverostručena površina prekrivena močvarama, koje su velik izvor metana. Najveće povećanje guste močvarne vegetacije dogodilo se u blizini Kangerlussuaqa na jugozapadu i u izoliranim područjima na sjeveroistoku.

Znanstvenici ističu da više temperature zraka uzrokuju povlačenje leda, te da se od 1970-ih regija zagrijava stopom dvostruko većom od svjetskog prosjeka. Na Grenlandu su prosječne godišnje temperature zraka između 2007. i 2012. godine bile tri stupnja Celzija više od prosjeka između 1979. i 2000. godine.

Prema nalazima studije, postoje znakovi da povećana vegetacija dovodi do daljnjeg gubitka leda. Jonathan Carrivick, znanstvenik Sveučilišta u Leedsu i koautor studije, kaže kako su vidjeli “znakove da gubitak leda pokreće druge reakcije koje će rezultirati daljnjim gubitkom leda i daljnjim odleđivanjem Grenlanda”. “Led koji se povlači otkriva gole stijene koje potom naseljavaju tundra i na kraju grmlje. U isto vrijeme, voda oslobođena od topljenja leda pomiče sediment i mulj, što na kraju stvara brojne močvare”, tumači Carrvick.

Značajni izazovi slijede i u budućnosti

Dr. Michael Grimes, glavni autor studije, kaže kako “širenje vegetacije, koje se događa paralelno s povlačenjem ledenjaka i ledene ploče značajno mijenja protok sedimenata i hranjivih tvari u obalne vode”.

“Ove promjene su problematične, posebno za domorodačko stanovništvo čije se tradicionalne prakse lova za preživljavanje oslanjaju na stabilnost ovih osjetljivih ekosustava. Štoviše, gubitak ledene mase na Grenlandu značajno pridonosi globalnom porastu razine mora. Taj trend izaziva značajne izazove i sada, ali još gore u budućnosti”, dodaje Grimes.

Znanstvenici koji su radili na studiji razvili su i model kojim se može predviđati koja će područja Grenlanda doživjeti “značajne i ubrzane” promjene u budućnosti, piše The Guardian.