Hrvatski znanstvenici došli do dosta velikog otkrića o migracijama Homo sapiensa prije 120 tisuća godina

Vodeći svjetski znanstveni časopis Nature danas je objavio rezultate istraživanja međunarodnog konzorcija stručnjaka iz 74 istraživačke skupine u kojem su sudjelovali i hrvatski znanstvenici. Istraživali su globalne migracije Homo sapiensa nakon odlaska s Afričkog kontinenta. Tim iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine predvodili su dr. Dragan Primorac i prof. dr. Damir Marjanović. Uz njih u istraživanju su sudjelovale i njihove mlađe suradnice dr.sc Vedrana Škaro iz Hrvatske te dr.sc. Lejla Kovačević Mulahasanović iz Bosne i Hercegovine.

Dosadašnja istraživanja i analize arheoloških i fosilnih nalazišta sugerirala su postojanje dvije migracije anatomski modernog čovjeka iz Afrike: prvu prije 120.000 godina i drugu prije 75.000 godina. Rad u časopisu Nature objavljuje do sada najsveobuhvatniju studiju koja je iznimno precizno utvrdila genetičku raznolikost 125 populacija, rješavajući pitanja koja se odnose na demografsku povijesti i genetičke prilagodbe naše vrste. Rezultati genetskih istraživanja upućuju na to da su dva uspješna širenja anatomski modernog čovjeka izvan Afrike ostavila potomke u suvremenom svijetu. Studija objavljena u ovom radu, temelji se na analizi sekvenca u vrlo visokoj rezoluciji i to 379 genoma iz cijelog svijeta, pišu znanstvenici.

Primorac: ‘Logičan slijed naših dugogodišnjih istraživanja’

“Rad je logičan slijed dugogodišnjih istraživanja koja smo objavili još prije 16 godina u časopisu Science kada smo analizom Y kromosoma utvrdili da su tri četvrtine muškaraca iz današnje Hrvatske i BiH u biti direktni potomci ljudi koji su na prostorima tzv. Balkanskog utočišta, te na prostoru Ukrajinskog utočišta preživjeli zadnje ledeno doba”, rekao je Dragan Primorac. Ostatak populacije uglavnom predstavlja potomke naroda koji su u ovaj dio Europe pristizali južno-istočnim pravcem, u posljednjih 10.000 godina.

Pomoću preciznih genetskih ispitivanja znanstvenici su dobili nove spoznaje o migraciji Homo sapiensa iz Afrike prije otprilike 120.000 godina. To je prva ustanovljena migracija s tog kontinenta.

“Navedenim istraživanjima obogaćeno je naše znanje o migracijama naših predaka, posebno u smislu detekcije genetičkih tragova ranijih humanih populacija u genomu modernoga čovjeka”, rekao je Damir Marjanović.

Analiza genskog materijala ljudi iz različitih dijelova svijeta pokazala je da Papuanci sadrže oko dva posto genetičkog materijala koji potiče iz perioda tog prvog širenja populacije. Ti tragovi pronađeni su i kod ljudi koji žive na području današnje Indonezije.

Miješanje Homo sapiensa s Neandertalskom populacijom

“Ovaj poduhvat su omogućili anonimni donori uzoraka i zajednički napor skoro stotinu istraživača iz 74 različite istraživačke grupe širom svijeta”, istaknuo je dr.sc. Mait Metspalu iz estonskog Biocentra. Dobiveni rezultati ne isključuju mogućnost da je i u ovoj prvoj migraciji dolazilo do miješanja anatomski modernog čovjeka s populacijama hominina koje je zatekao na tim prostorima.

“I upravo to malo genetičke raznolikosti koju smo pronašli, a koja se penje do najmanje dva posto genetičkog podrijetla modernih Papuanaca, potječe iz perioda ranijeg širenja anatomski modernog čovjeka izvan Afrike“, dr.sc. Luca Pagani sa Sveučilišta u Cambridgeu iz Velike Britanije.

Iduća velika migracija Homo sapiensa dogodila se prije 75.000 godina i najvjerojatnije je pokrenuta iz istočne Afrike prema Euroazijskom kontinentu. Tu je došlo do miješanja Homo sapiensa s Neandertalskom populacijom, a kako je više išao prema istoku događali su se kontakti s drugim starosjediocima. To je uvjetovalo činjenicu da genom današnjeg Papuanaca sadrži i mješavinu genoma Neandertalca, ali i Denisovske populacije.

Razumijevanje naše evolucijske prošlosti

Ovi rezultati poklapaju se i s nedavnim istraživanjima nad kostima ženske osobe pronađene u špilji Denisova na Altaju u Sibiru.

“Ovaj rad daje nemjerljiv doprinos razumijevanju naše evolucijske prošlosti i izazovima s kojima su se ljudi suočavali kada bi se naselili u okolišu koji se neprestano mijenja. Osim toga, obilje slobodno dostupnih podataka ove studije poslužit će kao buduće polazište za daljnja istraživanja genetičke povijesti modernih i drevnih ljudskih populacije”, istaknuo je prof.dr.sc. Richard Villems iz estonskog Biocentra. Znanstvenici su ovim straživanjem stekli i nove spoznaje o genetičkoj raznolikosti lokalnih populacija.

“Tijekom istraživanja, otkrili smo niz gena koji mogu biti povezani s metabolizmom i imunitetom što ih čini mogućim kandidatima ključnim za lokalnu prilagodbu raznim vrstama prehrane i okolišu u kojem populacije ljudi danas žive”, rekao je dr. sc. Toomas Kivisild sa Sveučilišta u Cambridgeu