Iako se na prvu čini kako klimatske promjene i zdravlje nemaju neke veze, stručnjaci kažu da baš i nije tako

Kako se klimatske promjene nastavljaju, sve će više biti ekstremnih vremenskih situacija, a one mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi, kažu stručnjaci. Broj godišnjih prirodnih katastrofa se širom svijeta povećava, kaže dr. Mark Keim, osnivač DisasterDoc LLC. Ovo uključuje ne samo vremenske nepogode i poplave, nego i geološke katastrofe kao što su potresi, i biološke katastrofe, kao što su pandemije.

Podaci posljednjih 50 godina pokazuju da je 41 posto svih globalnih katastrofa povezano s ekstremnim vremenom i velikim poplavama, rekao je Keim u četvrtak na sastanku na temu Klima i zdravlje, održanom u Atlanti. Na sastanku su se okupili stručnjaci s brojnih sveučilišta, iz javnih zdravstvenih ustanova i zagovarači, fokusirani na utjecaj klimatskih promjena.

Ekstremni uvjeti će utjecati na zdravlje ljudi

Stručnjaci koji prate klimatske promjene predviđaju da će ekstremni vremenski uvjeti povećati učestalost i jačinu, i vrlo ozbiljno utjecati na zdravlje ljudi. Ekstremni vremenski uvjeti dijele se u tri kategorije; velike oborinske katastrofe (tornada i uragani), katastrofe niskih oborina (vrućina, suša i požari) i podizanje razine mora i oceana.

Velike oborinske katastrofe, koje uključuju nevrijeme, poplave i klizanje tla, mogu ubiti ljude na puno načina. Mogu umrijeti od padova, električnih udara zbog potopljenih električnih vodova, utapljanja ili gušenja zbog klizanja tla. Podaci pokazuju da 50 posto pogođenih ljudi umre trenutno, a 30 posto umre tijekom prvog sata zbog zadobivenih ozljeda.

Treba poduzeti mjere prevencije

Tijekom katastrofe, s vjetrom koji puše, nemoguće je doći do žrtava tijekom jednog sata, tzv. zlatnog sata u kojem još postoje šanse da će se spasiti ljudski život. Ako želimo smanjiti broj umrlih, treba poduzeti mjere prevencije. Broj stradalih u tornadima se posljednjih 30 godina smanjio zahvaljujući boljoj komunikaciji o dolasku oluje i edukaciji.

Bolje vremenske prognoze i rana upozorenja omogućavaju ljudima da na vrijeme pobjegnu iz pogođenog područja. Ekstremne vrućine koje nastupaju i traju nekoliko dana su velika prijetnja ljudskom zdravlju, rečeno je na sastanku. One organizmu predstavljaju problem jer remete normalnu sposobnost tijela da regulira temperaturu. Tijelo regulira temperaturu putem srca i pluća.

Ekstremne vrućine ne ubijaju samo direktno

Ako je vani vruće, srce tuče brže, dišemo ubrzanije i znojimo se da bi se rashladili. Ali kod ekstremnih vrućina, ove funkcije ne mogu pomoći tijelu da se riješi vrućine pa se unutrašnja temperatura podiže. To vodi nizu stanja vezanih uz visoku temperaturu, od blagih, kao grčevi zbog vrućine i umor do ozbiljnih vrtoglavica i iscrpljenost, ili vrlo ozbiljnih stanja, što je moždani udar.

Ali ekstremne vrućine ne ubijaju samo direktno. Povećavaju rizik umiranja zbog srčanih bolesti, bolesti respiratornog trakta, bubrežnih bolesti, radi svih širokih učinaka koje imaju na organizam. Puno je ljudi ranjivije na bolesti vezane uz vrućinu, djeca, starije osobe, ljudi koji rade vani, sportaši, ljudi sa kroničnim bolestima, trudnice, beskućnici i ljudi koji žive u gradovima.

Dodatno, i neki lijekovi čine ljude osjetljivijima na vrućinu, lijekovi za sniženje tlaka, alergiju, antidepresivi. Znači, ljudi koji se već bore ostati zdravi bit će pod još većim pritiskom kako se klimatske promjene i vrućina nastavljaju, pojačavaju i postaju učestalije, upozoravaju stručnjaci s ovog sastanka.