Nekad je nužno odabrati stranu

Istražili smo kakve su ocjene imali Matoš, Krleža i drugi genijalci iz povijesti. I, iskreno, nisu baš briljirali

Hrvatski uglednici su padali razrede, pljuvali profesore i imali loše ocjene

FOTO: Matica.hr

Povijesne hrvatske ličnosti poput Augusta Šenoe, Antuna Gustava Matoša ili Miroslava Krleže danas gledamo s dubokim poštovanjem i divimo se njihovom intelektu. Međutim, tijekom svog obrazovanja i sazrijevanja nisu svi bili uzorni učenici, neki su izbačeni iz škole, a nekima je samo bilo teško učiti nešto što ih nije zanimalo.

S druge strane, bilo je i onih kojima su smetali strogi propisi škola prema kojima su plesne tečajeve smjeli pohađati samo učenici trećeg i četvrtog razreda i to ako su imali dobar uspjeh i primjereno vladanje (što je tad bilo jako važno tinejdžerima), učenici nisu smjeli sazivati zborove, osnivati đačka društva ili pak pokretati i uređivati novine, a to je bilo bitno nekim od naših kasnije vrlo uspješnih književnika. Dakle, ako se grizete zbog svojih ocjena, ovi ljudi su najbolji razlog zašto zaista ne biste trebali.

A.G. Matoš je bio ponavljač

Antun_Gustav_Matoš_1913 2
Antun Gustav Matoš Wikipedija

 

Jedan od uglednih ponavljača je bio Antun Gustav Matoš, nekadašnji učenik Kraljevske gimnazije zagrebačke, a zapisi o njegovim ocjenama dovoljan su pokazatelj da mladog Matoša nije previše interesirao zadani školski program.

Štoviše, ovo ispod su ocjene gimnazijalca Matoša dok je po drugi put pokušavao završiti sedmi razred*. Nekad ponavljač iz hrvatskog jezika u svojoj mladosti nikad nije ni slutio da će jednom postati ime koje će njegov rad postati dio školskog gradiva.

Kasnije je Matoš pokušao studirati i na Vojnom veterinarskom fakultetu u Beču, ali to je bilo neuspješno – izgubio je stipendiju za školovanje zbog nepoloženog kolokvija.

Treći razred:

  • Vjeronauk: 2
  • Latinski: 2
  • Grčki: 2
  • Hrvatski: 1
  • Njemački: 3
  • Povijest: 3
  • Zemljopis: 3
  • Matematika: 2
  • Fizika: 1
  • Filozofija: 1
  • Tjelovježba: 1

* Ekvivalent današnjem 3. razredu gimnazije

Šenou je samo tjelesni mučio

August_Šenoa 2
August Šenoa Wikipedija

 

Također član Kraljevske gimnazije, August Šenoa u školi je ipak bio mnogo discipliniraniji od Matoša. Sin nadbiskupskog slastičara imao je odlične ocjene od prvog do zadnjeg dana školovanja, a jedini predmet koji mu je kvario prosjek bila je trojka koju je u zadnjem razredu dobio iz tjelovježbe, danas tjelesnog odgoja.

Razrednik je također imao odlično mišljenje o njemu, a na Šenoinu stranicu dnevnika zapisao je: ‘Ističe se osobitom nadarenošću!’Nakon pučke škole i gimnazije koje je pohađao u Zagrebu i Pečuhu, Šenoa je studirao pravo u Pragu i Zagrebu, ali studij nije završio.

Ipak, uz posao gradskog senatora tijekom 1870-ih godina, Šenoa je svakog utorka besplatno radio posao mjesnog suca ili kako bi mi to danas nazvali, posao suca za prekršaje.

Četvrti razred:

  • Vjeronauk: 5
  • Latinski: 5
  • Hrvatski: 5
  • Njemački: 5
  • Povijest: 5
  • Zemljopis: 5
  • Matematika: 5
  • Tjelovježba: 4

Kranjčević prepisivao na maturi

HE6_0548
Silvije Strahimir Kranjčević Enciklopedija.hr

 

Za razliku od uzornog Šenoe, Kranjčević nije ostavio osobit dojam na svoje profesore. U svjedodžbi mu stoji kako je njegovo ponašanje ‘prikorno, radi nepokornosti i osornosti’.

Iako je imao zaista dobre ocjene, Silvije Strahimir Kranjčević nije položio maturu i to, kako stoji u arhivskim dokumentima, jer je s kolegama prepisao završni ispit.

‘Prije nego što su im zadaci bili zadani, nevrijednim i kažnjivim načinom pribavili su koncept predloženih zadataka za prijevod iz hrvatskog na latinski i teme za prijevod iz latinskog na hrvatski, i što su nadalje dijelom sasvim prepisali i hrvatsku radnju iz povijesti književnosti’, stoji u izvještaju senjske gimnazije te otkriva razloge zašto je usmeni ispit učenika Kranjčevića i nekolicine njegovih kolega bio prekinut. Iako su njih sedmorica, prema odluci vladinog povjerenstva mogli ponovno pisati ispit da bi stekli maturu, oni su to odbili.

Nakon pada na maturi, Kranjčević je otišao u Rim na školovanje za svećenika, ali je od toga odustao jer nije osjećao Božji poziv. Naposljetku je u Zagrebu završio učiteljski tečaj.

Četvrti razred:

  • Vjeronauk: 5
  • Latinski: 4
  • Grčki: 4
  • Hrvatski: 5
  • Njemački: 3
  • Geografija: 5
  • Povijest: 5
  • Matematika: 3
  • Fizika: 5
  • Filozofijska propedeutika: 4
  • Pjevanje: 4

 

Kamov je pljunuo profesoru u lice (jer je dobio pozitivnu ocjenu)

STG39609
Janko Polić Kamov (desni) Matica hrvatska

 

“Kad ga je u trećem razredu sušačke gimnazije uvrijedio neki profesor, Polić mu je pljunuo u obraz. Kad mu je opet neki drugi profesor dao prvi red iz svog predmeta, on se bunio da nije zaslužio”, otkriva Vladimir Čerina u svojoj studiji o Janku Poliću Kamovom.

Zaista, Kamov je u trećem razredu izbačen iz gimnazije pošto je profesoru grčkoga jezika pljunuo u lice nakon što je dobio pozitivnu ocjenu, po njegovu mišljenju nezasluženu, samo zato što je pripadao bogatoj obitelji.

Osim toga, Kamov je u višim razredima gimnazije imao čak, za to vrijeme, skandaloznih 56 sati zatvora. Iako je prva dva razreda gimnazije Kamov završio s odličnim i vrlo dobrim uspjehom, u trećem razredu već je postao problematičan u očima svojih profesora koji su ga kažnjavali školskim zatvorom zbog ometanja nastave i svađanja s profesorima.

Zbog toga je u zadnjem razredu gimnazije trajno izbačen iz škole koju nikad nije priveo kraju.

Treći razred:

  • Vjeronauk: 3
  • Latinski: 2
  • Hrvatski: 3
  • Grčki: 2
  • Povijest: 2
  • Zemljopis: 2
  • Matematika: 2

 

Zanimljivo je za istaknuti kako je Kamov još kao osmogodišnjak s braćom izdavao kućni književni list Sokol te izvodio kućni teatar, a tad je već pisao i pjesme. U prvim razredima gimnazije je bio radikalni nacionalist, a prije nego što je izbačen iz škole s kolegama je osnovao anarhističku organizaciju Cefa s namjerom da nabave oružje, podignu bunu te bombama dignu u zrak čitavu Hrvatsku. Organizacija se ubrzo raspala, a na očevu je intervenciju naposljetku završio u strogom senjskom konviktu.

Cesarec nije dolazio na nastavu jer je bio u zatvoru

august cesarec
August Cesarec Wikipedija

 

Tijekom 1912. godine August Cesarec završio je u zatvoru gdje je proveo tri godine nakon što je osuđen za sudjelovanje u atentatu na kraljevskog povjerenika Slavka Cuvaja.

U to vrijeme, Cesarec je bio učenik zagrebačke Kraljevske realne gimnazije. Sin stolara iz zagrebačke Vlaške ulice tijekom1912. godine nije bio u mogućnosti privesti svoje školovanje kraju i maturirati, štoviše – za drugo polugodište 4. razreda ostao je neocijenjen.

Četvrti razred:

  • Hrvatski: 4
  • Zemljopis: 4
  • Povijest: 2
  • Matematika: 2

 

A da je to sve zbog njegovog boravka u zatvoru, svjedoči i zapis iz imenika. ‘Koncem drugog polugodišta ostao neispitan jer se od 10.6.2012. nalazi u istražnom zatvoru’, stoji u primjedbi razrednika.

Krleža pao iz latinskog i grčkog

Krleza-1
Miroslav Krleža Wikipedija

 

Krležin profesor hrvatskog jezika zasigurno nije ni slutio da će djela mladog Miroslava jednom biti lektira iz njegovog predmeta. Naime, kako stoji u nekim arhivskim spisima, razlog što je Miroslav Krleža imao ocjenu dovoljan (2) iz hrvatskog jezika je bio taj što mu je profesor navodno poklonio prolaznu ocjenu!

Četvrti razred:

  • Vjeronauk: 3
  • Latinski: 1
  • Grčki: 1
  • Hrvatski: njemački: 3
  • Povijest: 2
  • Zemljopis: 3
  • Matematika: 2
  • Fizika: 1

 

No, te 1907. godine Krleža nije završio razred već ga je ponavljao 1908. te je završio s dobrim uspjehom nakon čega je otišao u kadetsku školu. Nakon kadetske škole se našao na vojnom studiju u Pešti koji je prekinuo 1913. godine.

Murtić se ispisao iz škole zbog slabih ocjena

STG03953
Edo Murtić Matica hrvatska

 

Edo Murtić navodno je zadavao glavobolju profesorima svojim nepodopštinama na satu. Tome u prilog idu i brojni ukori koje je dobio tijekom školovanja, a svi su redom zabilježeni u imeniku. U prvom srednje još uvijek je bio pomalo povučen, a tad se trudio oko ocjena pa je prvi srednje završio s vrlo dobrim uspjehom. “Talentiran i marljiv”, tad je napisao njegov razrednik u imenik.

No, kasnije nije bio toliko cijenjen u očima svog razrednika. U četvrtom razredu mu je stavljena opaska “lijen i nemaran”. Tad se Murtić i ispisao iz škole, a jedan od razloga je bio to što je imao slabe ocjene iz stranih jezika, povijesti, kemije i matematike.

Zanimljivo je za istaknuti još jednu opasku iz imenika tijekom Murtićevog školovanja. Naime, 1935. godine dok je Edo bio još u 7. b razredu, zajedno sa svim svojim kolegama napustio je nastavu, a cijeli markirantski kolektiv tad je dobio sniženu ocjenu iz vladanja.

Izvor: Arhiva, Plavi vjesnik (1971.)