Istraživanje: krave hranjene morskim algama manje podriguju. To je dobro za okoliš

Kravlje podrigivanje stvara puno snažnog metana koji zagrijava planetu, a novo istraživanje otkriva da se dodavanjem morskih algi u prehranu krava emisija metana može smanjiti za čak 82 posto, piše The Guardian.

Pokaže li se ovaj način prehrane uistinu tako učinkovitim u daljnjim praćenjima, smanjenje lučenja metana moglo bi donijeti značajne klimatske koristi. Stoka je odgovorna za otprilike 14,4 posto godišnjih emisija stakleničkih plinova, a krave čine oko 6.5 posto.

Novi rezultati, objavljeni u časopisu PLOS One, nadovezuju se na rad iz 2018. godine kada su znanstvenici zabilježili smanjenje emisije metana za više od 50 posto među kravama muzarama nakon uvođenja u hranu crvene alge, pisao časopis Sveučilišta Yale. Problem je bio što se smanjila i produkcija mlijeka.

Učinkovitost algi s vremenom se ne smanjuje

U novim rezultatima, znanstvenici kažu da je smanjenje emisije metana dodavanjem morskih algi nije imalo utjecaja na debljanje krava. Zapravo, prehrana pojačana algama omogućila je kravama da za oko 20 posto učinkovitije pretvaraju hranu u tjelesnu težinu. A to je smanjilo i količinu krmiva potrebnog za dovođenje krave do tržišne težine.

“Sada imamo valjane dokaze da morske alge u ishrani goveda učinkovito smanjuju stakleničke plinove, a učinkovitost se vremenom ne smanjuje”, kaže Ermias Kebreab, znanstvenik s UC Davis i stariji autor studije.

Kako algama opskrbiti 1,5 milijardi krava

Iako rezultati obećavaju, veliko je pitanje je li moguća i izvediva opskrba morskim algama 1,5 milijardi krava na svijetu, piše Wired.

Čak i da jest moguće, hranjenje algama praktično je samo u hranilištima, gdje se goveda brzo debljaju prije klanja. A tamo provode tek nekoliko mjeseci u životu dugome 1,5 do 2 godine. Ostatak vremena su na travnjacima na ispaši gdje baš nije praktično dodavati morske alge, analizira Wired.

Davanje algi u hranilištima smanjilo bi metan tek za 8,8 posto od ukupnog smanjenja emisije metana, računa Wired.

Što je s drugim emisijama plinova?

Po Wiredu postoji bezbroj drugih emisija plinova povezanih s proizvodnjom govedine, uključujući stajski gnoj i gnojiva koja se koriste na krmnim usjevima. Tu su i transportne emisije kada se životinje šalju u klaonice i kada se meso transportira distributerima. Stvaranje pašnjaka potiče krčenje šuma, kao u Brazilu i oslobađa goleme količine ugljika pohranjene u tim ekosustavima.

Dr. Kebreab u svojoj izjavi kaže da postupno ukidanje stoke možda neće biti put naprijed. “Samo je mali dio zemlje pogodan za uzgoj usjeva. Puno više zemlje pogodno je samo za ispašu pa stoka ima vitalnu ulogu u prehrani za uskoro 10 milijardi ljudi na planeti. Budući da veliki dio emisije metana dolazi od same životinje, prehrana ima važnu ulogu u pronalaženju rješenja.”

Dr. Kebreab kaže da trenutno rade na tome kako riješiti problem unosa dodataka morskih algi u usta krava koje pasu na otvorenim pašnjacima.