Rezultati velikog istraživanja o hrvatskim srednjoškolcima očekivano su tužni; pola ih želi pobjeći

U Agenciji za visoko obrazovanje u Zagrebu Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja (IDIZ) predstavili su danas rezultate istraživanja “Analiza stanja i potreba u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju vezanih uz informiranje o visokoškolskim izborima i postupcima upisa na studijske programe”. U istraživanju je obrađeno nekoliko tematskih cjelina, poput očekivanja učenika i aspiracija za nastavkom obrazovanja te ulazak u svijet rada, informiranost učenika o upisima u sustav visokoga obrazovanja, znanjima o provedbi ispita državne mature i upisima na studijske programe, čimbenicima odabira studija te doživljaju vlastite budućnosti i budućnosti hrvatske države i svijeta.

Mi smo izvukli smo neke zanimljivije dijelove ovog istraživanja koje je, recimo, pokazalo da više od 80 posto hrvatskih srednjoškolaca želi studirati, a više od 50 posto njih svoju budućnost vidi izvan Hrvatske. Istraživanje u cijelosti možete pročitati u dokumentu na kraju teksta.

Tko je sudjelovao u istraživanju?

U jednom od najvećih istraživanja ikada provedenih u Hrvatskoj sudjelovalo je 13.301 učenik i učenica iz 59 srednjih škola diljem Hrvatske. Među ispitanim učenicima je njih 4387 iz prvih razreda srednje škole, 4413 iz trećih, 4332 iz četvrtih te 169 iz petih razreda srednje škole. Među ispitanim učenicima, njih 52,5 posto ide u neku strukovnu srednju školu dok ih je 47,5 posto iz gimnazija. U 33 škole provedeno je i kvalitativno istraživanje, a svaka škola dobila je individualizirano izvješće s rezultatima.

Kakvi su im planovi nakon srednje škole?

Jedno od pitanja postavljeno ispitanicima bilo je što planiraju nakon završetka srednje škole. Njih 81,3 posto reklo je kako želi studirati, dok ih tek 3,9 posto ne planira na fakultet. Također, njih velika većina, 80,6 posto, kaže kako nakon što završe srednju školu odmah žele na fakultet. Mali dio njih, 8,3 posto, uzeo bi jednu godinu pauze, dok se 11, posto nakon srednje škole želi zaposliti.

Koliko u Hrvatskoj vrijedi obrazovanje?

Velika većina srednjoškolaca vjeruje kako je bez fakulteta teško naći posao u Hrvatskoj. Njih 74,3 posto slaže se s tom konstatacijom, dok ih 25,7 posto ne misli da je tako. Značajan postatak srednjoškolaca, njih 64,2 posto, vjeruje kako je za kvalitetan život u Hrvatskoj potrebno imati fakultetsku diplomu. S tim se ne slaže 35,8 posto ispitanih srednjoškolaca. Njih 51,3 posto misli da se obrazovanje u Hrvatskoj cijeni, dok se s tim ne slaže 48,7 posto srednjoškolaca.

Kakvu budućnost očekuju u sljedećih 20 godina?

Jedno od pitanja u istraživanju bilo je i ono kakvu budućnost očekuju za sebe, Europu i Hrvatsku. Od 13 301 ispitanika, njih 2,3 posto kaže kako za sebe očekuje negativnu budućnost dok ih njih 86, 5 misli da će ona biti pozitivna. Što se tiče budućnosti Europe, 14,4 posto ispitnih srednjoškolaca misli kako će ona biti negativna, dok njih 48, 8 posto vjeruje da će ona biti okej. Prilično poražavajuć je podatak koji se odnosi na Hrvatsku. Naime, 43, 9 posto ispitanih vjeruje kako će njezina budućnost za 20 godina biti negativna, dok je ih tek 19,9 posto misli da će ona biti pozitivna. Prema istraživanju, postoje razlike i po uspjehu učenika u percepciji budućnosti Hrvatske. Pesimističniji su oni učenici koji postižu viši školski uspjeh.

Gdje vide svoju budućnost za 20 godina?

Relativno najveći dio ispitanih učenika, njih 35,3 posto, svoju budućnost vidi u nekoj od zemalja Europske unije. No, u cjelokupnom uzorku ispitanih, 52,5 posto srednjoškolaca ipak misli da će za 20 godina biti u Hrvatskoj, dok ih 47,5 vjeruje kako će se nekud odseliti. Zanimljivo je i to što su među onima koji svoju budućnost 2037. vide izvan hrvatske, u najvećoj mjeri najuspješniji učenici i maturanti prirodoslovno matematičkih gimnazija.