Odustani // Pritisni ENTER za pretraživanje
Život

Izgleda da godina u kojoj ste rođeni dosta određuje od kojih ćete virusa obolijevati tijekom života

Znanstvenici kažu da puno toga ovisi o prvoj gripi koju ste dobili kao dijete

Pošalji Podijeli Tweetaj

Znanstvenici kažu da prva gripa koju ste imali u djetinjstvu može osigurati zaštitu protiv sličnih infekcija do kraja života. Ako ste ikada imali gripu koja vas je danima prikovala za krevet, sigurno ste se čudili zašto su neki ljudi oko vas koji su se i razboljeli, bolest jedva osjetili.

Novo istraživanje ukazuje na to da godina koje ste rođeni ima u tome veliku ulogu, preciznije vrsta virusa kojem ste bili izloženi prvi puta u djetinjstvu predviđa na koje ćete viruse biti ranjivi kasnije tijekom života. Organizam ima veće šanse kada se bori protiv infekcije koju je uzrokovao virus sličan onome kojem ste bili izloženi u djetinjstvu.

Prije i poslije 1968. godine

U studiji koja je objavljena u časopisu Science, a prenosi Healthline, znanstvenici su se fokusirali na dvije vrste ptičje gripe, H5N1 i H7N9. Ove vrste cirkuliraju među životinjama ali se uglavnom kod ljudi ne javljaju. Samo oko 1500 slučajeva zabilježeno je kod stanovnika Azije i na Bliskom Istoku.

Znanstvenici su utvrdili da se ljudi zraženi ovim virusom gripe dijele u dvije grupe, ovisno o tome kada su rođeni. Promjena virusa dogodila se 1968. godine sa pandemijom gripe u Hong Kongu kada je nova vrsta izbrisala virus koji je do tada dominirao. Ljude rođene prije 1986. koji su vjerojatno bili izloženi virusu gripe kao djeca, znanstvenici svrstavaju u grupu 1.

Kao odrasle osobe, ovi se ljudi manje vjerojatno ozbiljno razbole ili umiru od virusa H5N1 koji pripada grupi 1. Ali se razbolijevaju od vrusa H7N9, iz grupe 2. Ljudi rođeni nakon 1968. vjerojatnije su bili izloženi virusu grupe 2 i pokazuju obrnuti trend. Znanstvenici zaključuju da nam je otisak koji smo dobili u djetinjstvu dao jaku zaštitu od ozbiljne infekcije ili smrti u dvije glavne vrste ptičje gripe.

Dvije vrste virusa

Mada ove dvije vrste virusa uglavnom nalazimo kod životinja, znanstvenici strahuju da je pitanje vremena kada će se virus adaptirati i početi lako širiti među ljudima. Dogodi li se to, može doći do pandemije. Kada se virus raširi sa potencijalom pandemije, može se vidjeti kojoj grupi pripada da se procijeni koja dobna skupina je više ugrožena.

Nešto je kompliciranije kada se radi o ljudima rođenima iza 1977. jer od tada cirkuliraju oba virusa. Koliko se do sada zna u djetinjstvu se može razviti zaštita koja traje cijeloga života samo na jednu vrstu, ne na obje.

Otisak koji nosimo iz djetinjstva ovisi o hemaglutininu, receptoru proteina koji strši na površini virusa gripe. Razlike u tom proteinu povećavaju jedan od ta dva virusa. Kad je osoba prvi puta izložena virusu gripe, imunološki sustav stvara antitijela za taj receptor. Ova su antitijela prisutna zauvijek, osiguravajući zaštitu protiv drugih virusa gripe iz te grupe.

Pandemija španjolske gripe

Znanstvenici misle da sličan proces daje objašnjenje zašto je toliko mladih ljudi umrlo tijekom izbijanja pandemije tzv. španjolske gripe od 1918. do 1919. godine. Polovica od 50 milijuna bolesnih širom svijeta u dobi od 20 do 40 godina, umrla je.

Španjolsku gripu uzrokovao je virus grupe 1, a tada mladi ljudi nosili su u sebi zaštitu na viruse grupe 2 jer su tome virusu bili izloženi kao djeca pa su na virus koji je uzrokovao španjolsku gripu bili osobito ranjivi. Ovo saznanje potaknut će daljnja istraživanja da bi se proizvela efikasnija cjepiva protiv virusa gripe i spriječile ponovljene infekcije tijekom života.

Pročitaj i ovo   
Podijeli 111 Tweetaj 0 Pošalji E-mailom
Ovaj članak ima komentara. Klikni ovdje za čitanje.

Prijava na Newsletter

Odustani