Izgleda da i dijareja ima svoju funkciju, nova studija kaže da čisti tijelo od infekcija

Rezultati studija bostonske bolnice ukazuju da proljev pomaže u ozdravljenju

ZADNJA IZMJENA: Jun 19, 2017
Foto: Screenshot YouTube

Znanstvenici iz bostonske Brigham and Womem’s Hospital proveli su istraživanje na miševima i zaključili da proljev kao simptom bolesti ima svoju svrhu i pomaže tijelu da se očisti od bakterija koje su izazvale infekciju.

Laboratorijske miševe inficirali su ljudskim ekvivalentom escherichije coli te zatim analizirali njihovu stolicu. Zaraženi miševi proizvodili su proteine koji su uzrokovali mikroskopska propuštanja na stijenkama crijeva koja su omogućila prodor vode, uzrokovala da miševi imaju rijetku stolicu i tako limitirala jačinu bolesti.

Proljev mogu uzrokovati kofein i alkohol

Znanstvenici su gledali na mehanizme imunološkog sustava koji pokreću proljev. Proljev može izazvati puno različitih uzroka, infekcije, određene vrste lijekova, previše kofeina ili alkohola i puno drugih stvari. Proljev nastaje kada postoji višak vode u crijevima koja se inače normalno resorbira u tijelu.

“Pretpostavka je da proljev čisti intestinalne patogene i o tome se stoljećima raspravlja”, kaže autor studije dr. Jerrold Turner. “Ali utjecaj proljeva na infekcije ostao je nerazjašnjen. Tražili smo kako definirati ulogu proljeva i da li eventualno preveniranje proljeva može uzrokovati kašnjenje čišćenja patogena i time prolongaciju bolesti.”

Proljev limitira jačinu bolesti

Utvrđeno je da su kod zaraženih miševa imunološke stanice putovale prema stijenkama crijeva i proizvodile protein interleukin 22. Taj se protein veže na stanice stijenki crijeva izazivajući otpuštanje drugog proteina, claudina 2. Claudin 2 je krivac za propuštanje u staničnim spojevima stijenki crijeva omogućujući vodi da uđe i izazove proljev.

Proljev koji je inducirao ove dvije molekule pomogao je čišćenje patogena i limitirao jačinu bolesti. Nije sigurno da li je ovaj mehanizam važan u borbi protiv svih infekcija i da li je važan kod ljudi ali kako i ljudi imaju ove proteine, model na miševima mogao bi biti koristan u preliminarnim studijama na ljudima, prenosi Daily Mail.

Eva Benedik
Telegram autor
1246 članaka Više o autoru