Izgleda da onaj nered na radnom stolu zbog kojeg vas ljudi u uredu čudno gledaju i nije tako loš. Do određene mjere

Ako ste se ikada čudili i podsmijehivali neurednom stolu vašeg kolege, znate da nered u radnom prostoru izaziva svojevrsnu sramotu. Anketa koju je provela firma Adecco našla je da je 57 posto radnika priznalo da sude svoje suradnike prema urednosti njihovog radnog prostora. Druga Adeccova anketa utvrdila je da skoro jedna trećina radnika kaže da je ono što im na poslu najviše smeta su ljudi koji ostavljaju neuredne radne stolove i zajedničke prostore.

Puno nas doživljava nered na krivi način. Nije on posve loš i živčani procesi koji ga čine problemom ne počinju i ne završavaju za radnim stolom. Kako stiže nova godina, možda je kucnuo čas da očistite nered ispred sebe i skolonite hrpe papira koje vam zaklanjaju pogled. Prije nego krenete pospremati, evo što znanost kaže o utjecaju nereda na mozak i kako se sa njime nosimo.

Previše toga moramo simultano procesirati

Prvo, važno je razumjeti da previše stvari oko nas smeta koncentraciji. Da bi zaključili na što se trebamo fokusirati oslanjamo se na određene mozgovne procese probijajući se kroz svijet pun osoba, bilboarda, tona papira i ljudi koji nam dolaze sa svih strana. Previše je toga što treba procesirati kada otvorimo oči. To izaziva problem uskoga grla. Postoji limit onoga što smo u stanju simultano procesirati.

Mozak mora filtrirati puno pogleda i zvukova oko nas pa je sudbina stvari koji su dobili tretman odbacivanja teška. Drugim riječima, što se tiče našeg mozga one ni ne postoje. Pa ako ove stvari predstavljaju zadatke, oni se neće obaviti. Proces skeniranja svijeta oko nas je konstantan da bi procijenili što je vrijedno naše pozornosti.

Treba nam doza kaosa da bi funkcionirali

Možemo preopteretiti živčanu mrežu i kongnitivni mehanizam do te mjere da bude posve disfunkcionalan. Ako pustimo previše nereda u svoj svijet u nekom će se času on slomiti. To čini teškim da se osoba za neurednim stolom koncentrira i to završava osjećajem zatrpanosti.

Ali postoji zamka. Previše nereda nije dobro ali suočavanje sa praznim, nestimulirajućim okolišem nije ništa bolje. Ako vam je svijet posve uredan i u sterilnoj ste sobi sa samo nekoliko stvari, ovaj mehanizam pažljivog odabira se gasi. Znači, treba nam doza nereda da bi normalno funkcionirali.

Idealna razina nereda razlikuje se od osobe do osobe

Idealna razina nereda razlikuje se od osobe do osobe. Neki ljudi mogu se sasvim dobro koncentrirati za neurednim stolom dok drugi zablokiraju čim je puno papira oko njih. Idete li predaleko i maknte sve papire, mozak može postati nestimuliran što otežava postizanje vrhunskih rezultata osobito kod zadataka koji traže kreativnost.

Ako ste suočeni sa kolegom koji je opsesivno uredan i koji osuđuje vaš relativno neuredan stol, možete mu reći da se malo smiri jer je na stolu poneki nered dozvoljen da bi se najbolje funkcioniralo. Kako znate da je vas stol dosegao razinu koja vama treba? Najednostavniji korak je odvajanjem stvari koje držite na stolu, onih za trenutni zadatak i one koje trebate za ubuduće.

Najbolje je držati na stolu tri vrste stvari

Sa drugim stvarima se nosite poslije i stavite ih u različitu mapu ili kutiju dok ne dođu na red. Ako ih maknete od očiju neće vas kratkoročno ometati. Savjetuje se držati na stolu tri vrste stvari, one na kojima trenutno radite, one koje vam mogu pomoći u produktivnosti (kompjuter, spajalice, planeri) i stvari koje vas inspiriraju. Sve drugo, možete baciti u smeće ili skoloniti za buduću upotrebu.

Naravno, stari običaji teško umiru pa održanje ovakvog sustava nije lako. Pokušavajte riješavati stvari kako dođu, ne dodajite na vrh gomile. Možda je u početku teško kao i svaki novi običaj ali tijekom vremena postaje lakše, piše Bloomberg.