Je li najjača podvodna erupcija vulkana uzrok visokih ljetnih temperatura? Stručnjaci kažu da nije

U siječnju 2022. godine erumpirao je vulkan Hunga Tonga-Hunga Ha’apai, u Južnom Pacifiku, što je bila jedna od najvećih erupcija vulkana ikada zabilježenih.

Detonirajući pod vodom, snagom 100 atomskih bombi koje su pale na Hirošimu, eksplozija je u atmosferu poslala milijune tona vodene pare.

Odgovor na špekulacije

U posljednje vrijeme se nagađa da je za visoke ljetne temperature kriv upravo ovaj vulkan, te se izražava sumnja da klimatske promjene uzrokuju ljudi, piše The Hill.

Znanstvenica Gloria Manney, iz NorthWest Research Associates te Instituta za rudarstvo i tehnologiju Novog Meksika i Luis Milan iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon, u zajedničkom priopćenju kažu da je odgovor na ove špekulacije negativan:

“Erupcija ovog vulkana mogla je kratko utjecati na neke regije, ali glavni krivac velikih ljetnih vrućina su klimatske promjene. Glavni pokretački faktor klimatskih promjena su fosilna goriva”, izjavili su.

Utjecaj erupcije na temperature

Ogromne vulkanske erupcije obično snižavaju temperaturu zato što izbacuju ogromne količine sumpornog dioksida koji stvara sulfatne aerosole, a koji mogu reflektirati sunčevu svjetlost natrag u svemir i privremeno ohladiti zemljinu površinu, objašnjavaju ovi znanstvenici, piše Live Science.

Kako je Tonge erumpirao pod vodom, osim porasta stratosferskog aerosola, ubrizgao je i ogromne količine vodene pare u atmosferu.

Studija objavljena u časopisu Nature Climate Change, procjenjuje da je erupcija povećala sadržaj vodene pare u stratosferi za 10 do 15 posto, najviše ikada zabilježeno.

Privremeni učinak na površinsko zagrijavanje

Autori studije su procijenili da bi vodena para mogla povećati prosječnu globalnu temperaturu za 0.035 stupnjeva celzijusa, pisao je časopis Eos.

Vodena para je prirodni staklenički plin koji apsorbira sunčevo zračenje i zadržava toplinu u atmosferi. Aerosol i vodena para utječu na klimatski sustav na različite načine, ali neke su studije pokazale da bi zbog oblaka vodene pare, erupcija mogla imati privremeni učinak površinskog zagrijavanja, objašnjavaju Manney i Milan.

Rast globalnih temperatura

“Utjecaj vulkana na ovogodišnje ekstreme je prilično mali”, kazao je glavni autor studije, Stuart Jenkings sa Sveučilišta Oxford za The Hill.

U svibnju je Svjetska meteorološka organizacija Ujedinjenih naroda upozorila da postoji 66 posto šanse da će globalne temperature u sljedećih pet godina prijeći opasni prag zagrijavanja od 1.5 celzijusa. Prema NASA-i, tada će ekstremni toplinski valovi postati rašireniji, uz više suše i smanjenu dostupnost vode.