Jedan Amerikanac odlučio se malo žrtvovati za znanost pa je dopustio komarcima da ga ubodu 200 puta

Rafael Hernandez pedijatar je iz Seattle i jedan od desetero ljudi koji su sudjelovali u istraživanju koje je proveo Istraživački centar za infektivne bolesti u Seattleu. Hernandezu je kolonija komaraca 10 minuta “sisala” krvi iz ruke, a pristao se žrtvovati iz jako dobrog razloga, piše Tonic.

Cilj istraživanja je pomoći u razvoju cjepiva protiv malarije koja predstavlja rizik za pola svjetske populacije. U 2015. godini 214 milijuna ljudi zarazilo se malarijom, a 438 tisuća je od nje umrlo, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Malarija je zarazna bolest crvenih krvnih stanica koju uzrokuje jednostanični organizam Plasmodium. Širi se ubodom zaražene ženke komarca Anopheles, transfuzijom zaražene krvi ili iglom injekcije koju je prethodno upotrijebila zaražena osoba.

Ubadali su ga genetski modificirani komarci

Kada komarac ubode osobu, slinom injicira parazite. Paraziti idu u jetru u kojoj se razmnožavaju. Sazrijevaju tijekom prosječno 2 do 4 tjedna, zatim napuštaju jetru i odlaze u crvene krvne stanice osobe. Paraziti se u crvenim krvnim stanicama razmnožavaju uzrokujući pucanje zaraženih stanica.

Tjedan dana nakon ekperimenta, Hernandez se osjećao dobro jer kako objašnjava Ashley Vaughan, voditeljica istraživanja, komarci koji su napali njegovu ruku bili su genetski modificirani i nosili su slabiju malariju kojoj nedostaju tri ključna gena – p52, p36 i sap1- te je tako spriječeno da virus uđe u jetru.

“Studija je pokazala da su genetski oslabljeni paraziti potpuno sigurni. Imunizacija s parazitima ne vodi do zaraze krvi i razvitka malarije. Zbog izbrisanih gena, paraziti umru, razvijaju se antigeni i dobijemo imunološku reakciju”, objašnjava Vaughan.

Sudionici istraživanja razvili su antitijela na malariju

Iako nitko od sudionika istraživanja nije razvio bolest malarije, svakako su trebali nekoliko doza – nešto poput cjepiva protiv hepatitisa C- prije nego su postali potpuno otporni. Ali, nalazi krvi su pokazali da su sudionici razvili antitijela na malariju, što bi značilo da bi njihov imunološki sustav mogao prepoznati malariju i boriti se protiv nje.

Nažalost, za cjepivo za ostatak svijeta su potrebne još godine istraživanja, kako tvrde znanstvenici. Jedan od razloga je taj što je jedini način razvijanja imuniteta onaj na koji je Rafael Hernandez stekao otpornost. Trebat će znatno više vremena da bi se razvilo tradicionalno cjepivo koje se ubrizgava putem igle.

Znanstvenici, također, moraju dokazati da je ovo učinkovito na većim grupama ljudi, pa veće istraživanje započinju u lipnju. Zatim to moraju testirati na ljudima u područjima koja su pogođena malarijom jer njih je generalno teže zaštiti nego ljude koji žive na mjestima gdje se malarija ne pojavljuje.