Jedan duboki udisaj ojačava vaš mozak i poboljšava vaše pamćenje, pokazuju rezultati nove studije

Novo znanstveno istraživanje objasnilo je na koji način duboko disanje pomaže našem tijelu, piše Daily Mail. Sudeći prema studiji Sveučilišta Northwestern, jedan dubok udah kroz nos ojačava mozak i čini naše pamćenje boljim.

Zapravo, sve ovisi o tome udisanju i izdisanju i dišete li kroz nos ili na usta. Studija je otkrila da su ispitanici, koji su sudjelovali u njoj, puno brže identificirali strah na licu i prije se sjetili predmeta kojeg su vidjeli dok su udisali zrak. No, isti slučaj se nije ponovio kada su ispitanici disali na usta.

Značajna razlika tijekom udisanja i izdisanja

“Jedno od glavnih otkrića u ovoj studiji je da postoji značajna razlika kod aktivnosti mozga u amigdali i hipokampusu tijekom udisanja u sporedbi s izidisanjem”, rekla je glavna autorica studije Christina Zelano koja je ujedno i profesorica neurologije na Medicinskoj školi Feinberg na Sveučilištu Northwestern.

“Otkrili smo da se prilikom udisanja stimuliraju neuroni u olfaktornom korteksu, amigldali i hipokampusu, te u limbičkom sustavu”, rekla je Zelano. Znanstvenici su zatražili 60 ispitanika da u laboratorijskim uvjetima donesu brzu odluku o emocionalnim ekspresijama na licima dok se pratilo njihovo disanje.

Prikazana lica koja pokazuju strah ili iznenađenje

Ispitanicima su prikazana lica koja pokazuju strah ili iznenađenje, a oni su morali što brže otkriti jednu od ove dvije emocije na licima. Kada su im lica pokazana tijekom udisanja, ispitanici su prepoznali strah na njima brže nego kada su im pokazana lica tijekom izdisanja.

Ipak, isti slučaj se nije ponovio kod pogađanja koja lica pokazuju iznenađenje. Efekti su također bili smanjeni kada su ispitanici izvodili isti zadatak tijekom disanja na usta. Efekt je jedino bio specifičan kod prepoznavanja lica na kojima se vidi strah tijekom udisanja kroz nos.

Brzo disanje korisno kada se nalazimo u opasnosti

U eksperimentu čiji je cilj bio ocijeniti pamećenje – koje je povezano s hipokampusom – istim ispitanicima je na računalu pokazana slika nekog predmeta kojeg su oni morali zapamtiti. Kasnije, kada ih se zatražilo da se prisjete koji im je predmet prikazan, znanstvenici su otkrili da su se ispitanici bolje prisjetili predmeta ako su im slike prikazane tijekom udisanja.

Otkrića impliciraju da brzo disanje može biti korisno kada se osobe nalaze u opasnoj situaciji, smatra Zelano. “Ako ste u stanju panike, vaš ritam disanja se ubrzava. Zbog toga ćete više vremena potrošiti na udisanje nego kada ste smireni.

Pozitivan utjecaj na funkcije mozga

Ipak, prirodna reakcija našeg tijela na strah koja se odnosi na brže disanje, može imati pozitivan utjecaj na funkcije mozga i rezultairati bržim reakcijama kada smo izloženi opasnostima u našoj okolini.” Još jedan potencijalan uvid istraživanja odnosi se na osnovne mehanizme meditacije ili tijekom fokusiranja na disanje. “Kada udišete, vi na neki način siknronizirate oscilacije mozga u vašem limbičkom sustavu”, istaknula je Zelano.