Jedna studija pokazala je da terorizam oštećuje mozak uzrokuje dugotrajne probleme

Kada su teroristi ISIS-a napali Pariz prije dva tjedna, ubili su 130 ljudi i ranili stotine. No, njihov je krvavi čin ranio puno više ljudi, one koji su preživjeli, kao i bezbrojne ljude koji su gledali strahovite slike masakra u medijima. Tako su, na jedan podmukao način, teroristi izazvali potencijalno štetne promjene u mozgu potresenih ljudi.

Učinak terorističkog akta na mozak je tako snažan da oni koji su preživjeli napade imaju veće razine posttraumatskog stresnog poremećaja nego oni koji su doživjeli neki nesretni slučaj ili prirodnu katastrofu. Terorizam je povezan sa dugotrajnim problemima kao što su tjeskoba i alkoholizam čak kod ljudi koji su iz druge ruke bili izloženi događaju, npr. gledajući ga na televiziji.

Nedavna istraživanja pokazuju da strah od budućih terorističkih napada može izmijeniti kemiju mozga na način da se povisi rizik umiranja od srčanog udara ili drugih uzroka koji se čine nepovezani sa nasiljem.

Strah od terorizma utječe na razinu stresa

Studija objavljena 2014. godine promatrala je više od 17.000 Izraelaca koji žive u dijelovima zemlje gdje su teroristički napadi česti. Osobe koje su imale veći strah od terorizma imale su otkucaje srca 10 do 20 udara po minuti brže nego normalno. Otkucaji srca su indikator za povećani rizik infarkta i moždanog udara.

Ubrzano kucanje srca vezano je za kemijske promjene u mozgu. Testovi krvi pokazuju otklon u funkciji acetilholina, neurotransmitera zaduženog za odgovor na stres koji se ponaša kao kočnica u upalnom odgovoru.

Naš mozak reagira na akutne stresne situacije brzim otpuštanjem acetilholina, objašnjava autorica studije Hermiona Soreq, profesorica molekularnih neuroznanosti na Hebrew University of Jerusalem.

Tjeskoba može izmjeniti regulaciju živčanog sustava

Mozak šalje acetilhodin u tkiva putem živca vagusa. Kako acetiholin blokira odgovor na inflamatorne procese, kada ga je previše, slabi imunološki sustav. Ustanovljene su lošije prognoze preživljavanja kod pacijenata poslije srčanog udara čiji su krvni testovi pokazali smanjenu sposobnost organizma da uništi acetilholin.

Soreq kaže da tjeskoba uzrokovana terorizmom uzrokuje proizvodnju malih molekula zvanih microRNA, koje blokiraju funkcije brojnih drugih gena i mogu izmijeniti regulaciju živčanog sustava.

Terorizam pokreće mehanizme duboko evolucijski povezane sa živčanim sustavom koji su našim precima omogućavali bijeg od opasnih predatora ili rivala u ljudskim klanovima. Ljudski mozak i očni sustav su fino podešeni da opaze stvari kojih bi se trebali plašiti i onda na njih reagiraju čak da nismo svjesni.

Kada čovjek primijeti opasnost, uključi se alarm u amigdali

U studiji iz 2012. godine znanstvenici sa sveučilišta u Edinburghu i sa New York Universityja vježbali su volontere da se boje određenih slika davajući im malene elektro šokove. Neki su smjeli gledati direktno u slike, dok su drugi samo bacili pogled. Čak i oni sudionici proučavanja koji su samo bacili pogled, razvili su odgovor na strah puno brže.

Kada čovjek primijeti opasnost, uključi se alarm u amigdali, jedna vrsta biološkog alarmnog sustava koji potiče odgovor tijela. Tijelo nalaže žlijezdama da otpuste niz kemijskih tvari kao adrenalin i kortizol koji stavljaju srce, pluća i mišiće u stanje visoke pripravnosti. Postajemo hiper fokusirani na opasnost što nam pomaže da preživimo.