Još važnije od toga što jedemo jest kad jedemo, a nova studija tvrdi da za svaku osobu vrijedi drugo vrijeme

Zapravo sve ovisi o subjektivnom biološkom satu

ZADNJA IZMJENA: Sep 12, 2017
Foto: isaconcepcion/Flickr

Hrana koju jedemo ima veliki utjecaj na naše tijelo i na to kakvo nam je zdravlje. Stručnjaci upozoravaju da puno nas ne razmišlja u koje vrijeme jedemo obroke. Dok neki od nas jedu ekstremno zdravo, istraživanje pokazuje da sve to poništavamo jedući u krivo vrijeme, prije odlaska na spavanje ili sve trpamo u sebe zajedno ili predugo čekamo između obroka.

Sve to remeti metabolizam i ne daje mu dovoljno vremena da probavi hranu. Naš metabolizam ovisi o cirkadijskom ritmu. Za neke, radi se o uobičajenom rasporedu dan-noć. Ali neki ljudi rade noćne smjene pa nije tako jednostavno.

Izbjegavati hranu par sati prije spavanja

Znanstvenici iz Bringham and Women’s Hospital iz Massachusettsa proveli su prvu studiju koja pokazuje kako vrijeme u koje uzimamo obrok utječe na težinu, ovisno o tome kada se budimo i kada idemo na spavanje. Prijašnja su istraživanja pokazala da neuobičajeni cirkadijski ritam vodi sporijem metabolizmu i pretilosti, neovisno o tome kakav je raspored obroka. Najvažniji čimbenik je čekati nekoliko sati prije odlaska na počinak.

U studiji objavljenoj prošloga tjedna u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition, znanstvenici su istraživali tjelesnu mast, indeks tjelesne mase i vrijeme uzimanja hrane. “Utvrdili smo da je vrijeme uzimanja hrane u odnosu na lučenje melatonina, markera biološkog odlaska na spavanje, povezano s višim indeksom tjelesne mase i većim BMI i nije povezano s dobom dana i količinom hrane” kaže autor studije, doktor Andrew W. McHill.

Sve ovisi o subjektivnom biološkom satu

Ova saznanja sugeriraju da vrijeme u koje uzimamo kalorije, ovisno o subjektivnom biološkom satu, može biti važnije za zdravlje nego stvarni sat u danu.

Osobe s visokim udjelom masti imaju tendenciju konzumiranja većine dnevnog unosa kalorija prije odlaska na spavanje kada je melatonin visok. Osobe koje imaju manji udio tjelesne masti odlaze u krevet nekoliko sati nakon što su uzeli posljednji zalogaj hrane.

Odnos vremena konzumacije i melatonina

Ovo je prva studija koja uzima u obzir vrijeme konzumacije hrane u odnosu na lučenje melatonina. Znanstvenici napominju da nisu našli vezu između sata u danu kad se obično jede, broja kalorija, sastava obroka, stupnja tjelesne aktivnosti ili trajanja sna i da li je ijedna od ovih komponenti bitna.

Ovi znanstvenici priznaju neka ograničenja koje u budućnosti treba uzeti u obzir kod istraživanja, uključujući i činjenicu da populacija s visokom školskom spremom nije reprezentativna u odnosu na izbor hrane i cirkadijski ritam. Zaključeno je da rezultati studije pružaju dokaze da konzumacija hrane tijekom cirkadijske večeri ima važnu ulogu u izgledu i kompoziciji tijela.

No, kada bi onda trebali jesti?

Ovako bi izgledao raspored, ako se budite u 7 i idete u krevet u 11 sati.

Doručak u 8 sati

Ručak u 12 sati

Međuobrok između 15 i 16 sati

Večera ne kasnije od 20 sati

Ovako, ako se se budite u 10 i idete spavati u 2 ujutro

Doručak u 11 sati

Ručak u 15 sati

Međuobrok između 18 i 19 popodne

Večera ne kasnije od 20 sati

A ovako, ako se budite u 12, a idete u krevet u 4 ujutro.

Doručak u 13 sati.

Ručak u 17 sati

Međuobrok između 20 i 21 sat

Večera ne kasnije od 1 ujutro

Eva Benedik
Telegram autor
8 članaka Više o autoru