Kad je Tesla umro, FBI je pozvao Trumpovog ujaka, znanstvenika, da provjeri na čemu je radio. Ovaj ga je dosta popljuvao

John G. Trump bio je profesor na MIT-u i veliki znanstvenik

FOTO: wellcomeimages.org/wikipedia

U rujnu 1936. godine novinar Associated Pressa nazočio je predstavljanju potpuno nove vrste rentgenske mašine, koja je mogla generirati milijun volti napona. Znanstvenik koji je baratao uređajem bio je John G. Trump, profesor inženjerstva na Massachusetts Institute of Technology (MIT). Trump je bio za kontrolama i objašnjavao prisutnima kako brzi elektroni prolaze kroz porculanske cijevi do “vodom hlađenog zlatnog cilja”, kad su ga odjednom “dvije iskre visokog napona pogodile ravno u nos.”

No, prema AP-u, udar mu je prouzrokovalo samo “blagi osjećaj nelagode”. Profesor Trump tada je rekao novinaru “To je prednost ovog stroja, potpuno je uzemljen i takve iskre vas ne mogu ubiti”. Tu i tamo američka javnost, pa i sam Donald Trump, potežu pitanje – što bi se dogodilo kad bi Trump postao američki predsjednik i dobio pristup nuklearnom oružju. Trump vrlo često spominje svog strica znanstvenika, mlađeg brata svog oca Freda, koji ga je, kaže, naučio puno o nuklearnom oružju.

Razvio je rentgen kojim je mnogima produžio život

“Moj ujak mi je pričao o nuklearnom, prije nego što je postalo nuklearno”, rekao je Trump u jednom intervjuu,”, misleći, vjerojatno, na razvoj hidrogenske bombe, umjesto obične atomske bombu (koja se pojavila kada je Donaldu bilo oko šest godina), piše The New Yorker. “Imao sam ujaka koji je išao na MIT i koji je bio vrhunski profesor. Genije. To mi je u krvi. Ja sam pametan. Velika postignuća. Kao, stvarno pametan”, rekao je svojedobno u jednom intervjuu za CNN.

 John G. Trump
John G. Trump MIT Museum

Koliko god Trump volio koristiti svog pokojnog ujaka za razne teme, to ne umanjuje činjenicu da je čovjek zaista bio prilično briljantan znanstvenik. Desetljećima je radio na MIT-u, radio je na gradnji rentgena “koji je oboljelima od raka tada uspješno produživao život po cijelome svijetu”, pisalo je u osmrtnici Timesa koja je objavljena 1985. Imao je 77 godina.

Zaključio da je Teslin znanstveni rad nevažan

Trump je bio uključen i u izradu radara u Drugom svjetskom ratu, a 1943. FBI je imao dovoljno povjerenja u njega, njegove znanstvene sposobnosti i diskreciju da su ga pozvali kad je Nikola Tesla umro u svojoj sobi u hotelu New Yorker na Manhattanu. Naime, zanimalo ih je može li netko od neprijatelja saznati nešto važno ili opasno iz dokumenata koji su ostali iza slavnog znanstvenika.

Jedan od strahova je bila “zraka smrti” na kojoj je Tesla, navodno, radio. No, kako su napisale Margaret Cheney i Roberta Uth u svojoj knjizi “Tesla, Master of Lightning”, profesor Trump tada je pregledao Tesline radove i opremu te u pisanom izvješću poručio F.B.I.-u da se nemaju čega bojati. Napisao je da “Tesline misli i pokušaji posljednjih 15 godina su prije svega bili spekulativne, filozofske, a pomalo i promotivne naravi” te da “ne uključuje nove, prisebne i iskoristive metode za ostvarivanje takvih rezultata”. Ukratko, zaključak je bio da Teslin rad nema apsolutno nikakve znanstvene važnosti, iako je još desetljećima nakon Tesline smrti svijet još uvijek diskutirao i istraživao njegove “zrake smrti”.