Kako je moguće da Estonija ima najbolji obrazovni sustav u Europi: 'Ključ je u slobodi, sve smo prepustili stručnjacima'

Na ljestvici Programa za međunarodno ocjenjivanje učenika (Pisa) Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, koja mjeri sposobnosti 15-godišnjaka u matematici, čitanju i prirodoslovlju, prva mjesta drži nekoliko azijskih zemalja, nakon kojih slijedi Estonija kao najbolja u Europi. Kako je Estonija, mala zemlja koja je relativno siromašna u usporedbi s većim dijelom EU-a, postala europska perjanica u obrazovanju?

Kako bi pokušali naći odgovor na to pitanje, reporteri The Guardiana otputovali su u Estoniju i istražili na čemu se temelji njihov uspjeh u obrazovnom sustavu. U prvom redu ističu učitelje koji, osim vrhunske izobrazbe, posjeduju i zavidne društvene vještine. Nadalje, kurikulum se temelji na širokom spektru predmeta, od robotike do glazbe i umjetnosti.

Britanski političari to su već ranije primijetili pa je 2022. laburistička tajnica za obrazovanje Bridget Phillipson posjetila Estoniju kako bi vidjela što oni rade kako treba u obrazovnom sustavu.

Škole imaju moć same odlučivati

Gunda Tire, koja provodi međunarodne procjene za estonski odbor za obrazovanje i mlade, kaže da se uspjeh zemlje djelomično temelji na mješavini povijesti i geografije. ”Imali smo Šveđane, Dance, Ruse, Nijemce, puno ljudi koji su dolazili i odlazili. Estonci su, ako su htjeli preživjeti, morali biti pametni i shvatili su da će ih obrazovanje odvesti naprijed. Isto je bilo i kad smo bili pod sovjetskom okupacijom”, objasnila je.

Jedno od stalnih načela, kaže ona, jest jednakost – besplatni obroci u školama jednako su ideološko, koliko i praktično pitanje. I gotovo sva djeca pohađaju vrtić, koji je u velikoj mjeri subvencioniran, tako da kad krenu u školu sa sedam godina nedostaci u znanju nisu toliko prisutni. Autonomija je također temeljna vrijednost. ”Dali smo školama mogućnost da same odlučuju”, dodaje Tire.

Još 1997. godine ova zemlja je pokrenula inicijativu pod nazivom Tiigrihüpe (Tigrov skok) za nadogradnju računalnih resursa i omogućavanje pristupa internetu školama. ”Obučili smo puno učitelja, povezali sve škole i dali im računala. Ideja nije imati sat informatike, već imati digitalne vještine posvuda”, kaže Tire. Mnoga djeca uče kodiranje i robotiku, a sve od udžbenika do komunikacije s roditeljima je digitalno.

Pristup problematičnim učenicima

Problematičnim učenicima se ne pristupa na staromodan, krut način, već estonske škole imaju nešto drugačiji pristup. Uobičajeno je, naime, izvući dijete iz razreda i podučavati ga u manjoj grupi s posebnim učiteljem, a većina škola ima psihologa i savjetnika.

Kreativni predmeti jednako su cijenjeni, objašnjava Tire. ”Svi oni moraju pohađati umjetnost i glazbu i, kako mi to zovemo, tehnologiju. Drugim riječima, uče kuhati, plesti i takve stvari. Ako djeci to dopustimo, njihova dobrobit i osjećaj postignuća se povećavaju. Ne mislimo da je to nebitno. Neke zemlje kažu da su izbacile glazbeni kako bi djeca učila više matematike. Ali pogledajte notni zapis i nećete misliti da je manje kompliciran od matematike”, govori. Takvi predmeti, istaknula je, mogu poticati sve vrste vještina, poput timskog rada i rješavanja problema.

Kako bi nastavili školovanje u srednjoj školi, učenici sa 16 godina polažu samo tri ispita – matematiku, estonski jezik i predmet po vlastitom izboru – umjesto opterećenja nizom predmeta. Učenici ipak ističu da disciplina u školama i dalje postoji te da sve ispite morate položiti.

Djeca mogu birati predmete

Jedna od najboljih škola u zemlji je državna gimnazija Pelgulinna u glavnom gradu Tallinnu. Otvorena je tek prošle jeseni kao jedna od 13 novih srednjih škola koje je država izgradila u posljednjih pet godina. Jedna prostorija ima nizove velikih ekrana na kojima studenti mogu raditi u malim grupama i dijeliti prezentacije, a tu su i udobne klupe ugrađene u zid. Ima 300 parkirališnih mjesta za bicikle, stabla koja rastu u zatvorenom prostoru i knjižnicu.

U ovoj gimnaziji četvrtak je “dobrovoljan” dan za nastavu tijekom kojeg učenici ove srednje škole mogu između niza predmeta birati onaj koji će tog dana slušati – tečaja prava i demokracije, programiranja ili kreativnog pisanja na engleskom jeziku.

Ključni element obrazovnog sustava

A u drugom dijelu Tallinna je škola Gustav Adolf u kojoj se obrazuju učenici u dobi od sedam od 15 godina. Ta škola u jednom dijelu ima boksačke vreće, a drugom stolni tenis. Ogromni središnji atrij, u kojem djeca ručaju, ima klavir i pozornicu za nastupe. Na satu estonskog jezika vlada tišina dok grupa osmogodišnjaka i devetogodišnjaka radi na vlastitim sažecima knjige koju su upravo pročitali, a u susjednoj učionici, 12 i 13-godišnjaci se usredotočuju na engleski vokabular, piše reporterka The Guardiana koja je posjetila školu.

Učenici tijekom nastave imaju nekoliko pauza za “odmoriti mozak” kako bi se malo razgibali i potaknuli bolje razmišljanje. Veličina razreda je obično do 28 učenika, ali strani jezici se uče u manjim grupama, tako da svi imaju priliku govoriti i sudjelovati.

“Jedan od ključnih elemenata estonskog obrazovnog sustava je da škole i učitelji imaju veliku slobodu”, kaže ravnatelj ove škole Henrik Salum. Postoje standardi koje moraju zadovoljiti, ali kako će to postići ovisi o njima. Dok je Salum pohađao školu, bilo je dosta tradicionalnije, a kaže da učenici danas cijene manje hijerarhijsku atmosferu. “Naše učenike obično gledamo kao kolege, pa radimo zajedno, uključujemo ih”, govori ravnatelj.

Problem s plaćama učitelja

No glavni Salumov problem, ali i mnogih drugih ravnatelja, jest nedostatak učitelja. Unatoč pozitivnim stranama sustava, još uvijek postoje problemi s opterećenjem i zapošljavanjem. Nezadovoljni malim plaćama, ranije ove godine estonski učitelji održali su svoj prvi štrajk nakon mnogo godina. “Plaće učitelja problem su u cijelom svijetu”, kaže Kristina Kallas, estonska ministrica obrazovanja.

Dva su glavna problema u ovom trenutku, kaže ona. “Jedan je gospodarska recesija, a drugi je da svaki proračunski višak ide na obranu, jer smo u vrlo neizvjesnoj situaciji.” Sve su oči uprte u estonskog susjeda, Rusiju, i situaciju u Ukrajini. To je ujedno i mali podsjetnik da u ovoj idili nije sve savršeno jer u gimnaziji Pelgulinna postoje predavanja na kojima nekoliko vojnih časnika nudi “obrambenu edukaciju”, uključujući pripremu, komunikaciju i brigu o susjedima. Taj je tečaj prošle godine uveden u estonske srednje škole.

Kallas smatra da je snaga estonskog obrazovnog sustava u tome što je ”izgrađen odozdo prema gore, a njime ne upravlja središnja vlada i nikada nije upravljala”. ”Obrazovni sustav je stariji od države. Sve je prepušteno stručnjacima”.