Život

Kako je u 4 dana propao britanski masterplan puštanja korone da se slobodno širi po zemlji

Pokazalo se, kažu savjetnici britanske vlade, da bi po inicijalnom planu umrlo 250 tisuća ljudi

17. 03. 2020. 172 preporuka

Veći dio svijeta se protiv pandemije koronavirusa odlučio boriti tako da svim sredstvima pokuša suzbiti širenje zaraze. Stroga izolacija sumnjivih slučajeva i potpuna karantena za one kod kojih se ustanovi prisutnost virusa postali su norma. Zatvaranje škola i fakulteta, preporuke da se radi od kuće, posebne kontrole na granicama i uvjeravanje građana da prilagode socijalne kontakte elementi su uobičajene taktike za borbu protiv epidemije koje primjenjujemo i u Hrvatskoj. Kina je tako uspjela obuzdati širenje korona znatno prije nego što se bilo tko izvan te zemlje nadao, dok su propust da se na vrijeme provedu slične mjere mnogi proglasili glavnim razlogom za eksploziju koronavirusa u Italiji.

Ipak, jedna se zemlja odlučila na znatno drugačiji pristup borbi protiv korone. Velika Britanija je od početka krize odbacivala mogućnost donošenja restriktivnih mjera za sprječavanje širenja zaraze. Premijer Boris Johnson suočio se s kritikama onih kojim se činilo da mu je više stalo do čuvanja britanskog gospodarstva, nego do čuvanja zdravlja građana. Optuživali su ga da je tvrdoglav i da ne sluša preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, predbacivali mu to što je odbio zatvoriti škole, i upozoravali da će njegova taktika dovesti do velikog broja smrti među starijim građanima i drugim pripadnicima ranjivih društvenih skupina.

Usprkos kritikama, Johnson nije popuštao sve do jučer, kada je stiglo izvješće tima vladinih savjetnika koji su došli do zaključka da zdravstveni sustav ne može izdržati pritisak do kojega će doći ako se ne učini sve što je moguće da se suzbije porast broja zaraženih. Premijer je sinoć konačno objavio da će Britanija snažno pooštriti odgovor na epidemiju koronavirusa, a mi smo pripremili pregled iz kojeg je vidljivo kako je do te odluke došlo.

1. Što je vlada UK-a planirala?

Cilj je postići „imunitet stada“, objasnio je glavni znanstveni savjetnik britanske vlade, sir Patrick Vallance govoreći o nacionalnoj taktici suočavanja s koronavirusom. Vallance je objasnio kako je Vlada došla do zaključka kako bi se virus drakonskim mjerama mogao suzbiti na neko vrijeme, ali epidemija bi se nastavila nakon ukidanja tih mjera. Kako bi se izbjeglo novo razbuktavanje zaraze, Velika Britanija neće pokušati potpuno suzbiti širenje koronavirus, nego će ga pustiti da se širi, štiteći samo ugroženi dio populacije, objasnio je znanstvenik. Dakle, ljudi bi se i dalje razbolijevali. No, budući da virus uzrokuje blaže simptome u mlađim dobnim skupinama, većina bi se oporavila i nakon toga bila imuna na virus.

Tako bi nastao imunitet stada zahvaljujući kojem bi se širenje virusa zaustavilo. Vallance je rekao da bi “vjerojatno oko 60 posto” ljudi trebalo biti zaraženo da bi se postigao imunitet stada. Vallanceov nastup je odmah izazvao kritike. Postizanje imuniteta stada poznata je i priznata tehnika borbe protiv epidemija, ali uobičajeno je da se postiže cijepljenjem, a ne puštanjem zaraze da divlja u populaciji, upozoravali su kritičari.

Napadi su Vladu ubrzo natjerali da objavi kako postizanje imuniteta stada ipak nije plan za borbu protiv koronavirusa. Umjesto toga, najavljeno je da će se nastojati provesti takozvano “ublažavanje djelovanja virusa”.

2. Što podrazumijeva ublažavanje?

Cilj ublažavanja nije zaustaviti širenje bolesti. Štoviše, prihvaćeno je da će se mnogi građani razboljeti. Ublažavanje je zamišljeno kao metoda kojom će se usporiti stopu zaraze u čitavoj populaciji. Cilj je povećati razdoblje tijekom kojeg će se velik dio populacije zaraziti, kako bi se hitne službe mogle nositi s najtežim slučajevima. To bi, u teoriji, moglo omogućiti dovoljno vremena za razvoj učinkovitijih tretmana i, na duži rok, cjepiva.

Mjere uključuju povećanje svijesti o higijeni, upute o socijalnom distanciranju, rad kod kuće gdje je to moguće, samoizolaciju ako osoba pokazuje simptome i ako se potvrdi pozitivna dijagnoza, te ciljano testiranje kontakata. Ni takav pristup nije ostao pošteđen kritika, a jučer je objavljen izvještaj koji pokazuje da bi cijena u ljudskim životima i uz ublažavanje bila previsoka.

3. Izvještaj koji je doveo do promjene kursa

Grupa znanstvenika koji savjetuju britansku vladu, okupljeni u skupinu nazvanu Imperial College COVID-19 Response Team, jučer navečer objavila je rezultate analize većeg broja mjera namijenjenih zaštiti javnog zdravlja. Iz njihove analize jasno proizlazi da bi taktika za koju se Britanije odlučila mogla izazvati katastrofu. Kako stoji u izvještaju, ublažavanje će „vjerojatno dovesti do stotina tisuća umrlih, dok će zdravstveni sustav, a najviše jedinice intenzivne skrbi, biti višestruko preplavljeni“.

Ublažavanje širenja bolesti kako ga je zamislila britanska vlada naprosto ne funkcionira, zaključili su znanstvenici, koji su to shvatili provevši simulacije u kojima su koristili modele britanskog i američkog zdravstvenog sustava. “Naš je najvažniji zaključak kako je malo vjerojatno da će ublažavanje biti izvedivo bez višestrukog prekoračenja kapaciteta zdravstvenih sustava UK-a i SAD-a“, stoji u izvještaju. Usporedivši potencijalni raspon zaraze virusom s izbijanjem španjolske gripe 1918., tim je zaključio je da bi bez ikakvih mjera suzbijanja koronavirus mogao odnijeti pola milijuna života u Velikoj Britaniji, te 2,2 milijuna u Sjedinjenim Državama.

Čak i prijašnji plan vlade za kontrolu pandemije, ublažavanje koje je uključivao izolaciju onih za koje se sumnja da su zaraženi, no ne i ostatka društva, rezultirao bi smrću 250 tisuća ljudi i preplavljivanjem zdravstvenog sustava, pokazalo je istraživanje. U izvještaju se zaključuje kako je “suzbijanje širenja virusa jedina održiva strategija u ovom trenutku”. Znanstvenici su do tih zaključaka došli koristeći nove podatke prikupljene iz Italije, države koja je proteklih tjedana najteže pogođena pandemijom.

4. Koristili su se podacima o drugoj bolesti

Nakon novih saznanja do kojih su znanstvenici s Imperiala došli zahvaljujući analizi situacije u Italiji, postavlja se pitanje kakvim se podacima koristila britanska vlada kada se odlučila za taktiku „ublažavanja“ posljedica koronavirusa. Odgovor je danas na Twitteru ponudio Tom Hancock, novinar Financial Timesa. Hancock je objavio da su niske procjene o broju pacijenata koji će trebati intenzivnu njegu donesene na temelju iskustava s običnom virusnom upalom pluća.

Dakle, sve do prošloga tjedna Britanija je svoju taktiku borbe s koronavirusom temeljila na podatcima vezanim za sasvim drugu bolest.

5. Johnson je sinoć popustio

Uskoro nakon objave rezultata istraživanja s Imperial Collegea stiglo je i priopćenje iz ureda britanskog premijera. Boris Johnson je djelomično popustio, pozvavši građane da počnu izbjegavati sve socijalne kontakte koji nisu neophodni, te da ponašanje prilagode ozbiljnosti situacije, objavila je Hina. “Sada je vrijeme da svi prekinu nepotrebne kontakte s drugima i sva nepotrebna putovanja”, rekao je Johnson na tiskovnoj konferenciji u Downing Streetu. Građanima starijima od 70, ili onima s kroničnim bolestima savjetovao je da se izoliraju.

“Trebate izbjegavati pubove, klubove, kazališta i druga takva mjesta”, poručio je Johnson Britancima. Premijer je kazao i kako se ne razmišlja o zatvaranju pubova, klubova i kazališta, ali je naglasio kako se nada da će oni postupati odgovorno. “Čini se da se sada približavamo brzom rastu. Bez drastične akcije broj zaraženih mogao bi se udvostručiti svakih 5 ili 6 dana”, kazao je Johnson, dodavši da ljudi trebaju početi raditi od kuće gdje je to moguće.

Koronavirus, Boris Johnson, UK, Imperial College, Tom Hancock,