Kako nas alkohol čini prijateljski nastrojenima, ali samo prema određenim osobama

Kada ljudi konzumiraju alkohol njihovo raspoloženje varira od veselog pa do agresivnog. Zbog njegovog djelovanja na posebne dijelove mozga možemo se osjećati euforično, a i zbog toga smo manje anksiozni. U pojedinim slučajevima neki ljudi nam mogu biti posebno atraktivni.

Alkohol je jedna od tri najraširenije ovisnosti u svijetu,uz kofein i nikotin. Prilikom konzumacije alkohola aktiviraju se specifični receptori u našem mozgu koji povećavaju aktivnost prirodne kemikalije GABA. Efekt koji će alkohol izazvati ovisi o tome koliko smo ga konzumirali i ovisi o lokaciji GABA receptora u mozgu.

Djelovanje na GABA receptore dovodi do povećanja razine dopamina zbog čega osjećamo blagu euforiju, a pritom ujedno slabi djelovanje mozga koje nas čini anksioznim. Zbog veće konzumacije alkohola deaktiviraju se dijelovi mozga koji su odgovorni za kontroliranje straha pa smo zbog toga skloniji prihvatiti rizike koje inače ne bi prihvatili.

Alkohol podupire socijalne interakcije

Navedene informacije pokazuju kako alkohol podupire socijalne interakcije. Laboratorijska istraživanja pokazuju kako zbog njegove konzumacije više vjerujemo drugima i kako nas on čini darežljivijima. S druge strane alkohol je povezan s nasilnim ponašanjem. Ipak, istraživanja pokazuju kako njegova konzumacija dovodi do agresivnog ponašanja najčešće kod onih koji su ionako po prirodi agresivni.

Naše razumijevanje tuđih namjera može biti narušeno zbog pretjeranog unosa alkoholnih pića. Mozak sadrži specifične sklopove koji povezuju predfrontalni korteks, amigdalu i privremena parejitalna čvorišta koja nam pomažu u našim socijalno kognitivnim sposobnostima. Zbog toga je naše shvaćanje tuđih namjera i motivacija nepouzdano.

Zbog velikih doza alkohola ta tri sklopa mogu biti ugrožena i kod pojedinaca se razvija isti problem kao i kod bolesnika s nekim oblikom demencije. Alkohol ometa naše shvaćanje tuđih emocionalnih ekspresija. Kada ga konzumiramo shvaćamo da su neke negativne ekspresije lica pozitivne i tada teško raspoznajemo osjećaj ljutnje kod ljudi.

Samo ljudi iz naše grupe

Važna stavka koju alkohol potencira je povezivanje s ljudima unutar grupe ljudi koje poznajemo, a time ujedno krivo tretiramo osobe koje nisu unutar nje. Etnički članovi unutar naših grupa postaju nam privlačniji, ali isto pravilo ne vrijedi za članove iz ostalih etničkih grupa.

Kronično konzumiranje alkohola dovodi do teškog oštećenja mozga i nepovratnih kognitivnih oštećenja, pogotovo zbog slabljenja funkcija našeg pamćenja, stvaranja stanja depresije, psihoze i anksioznosti. U konačnici, alkohol nas čini sretnijima i zbog njega smo prijateljski nastrojeni nego inače, ali takvi smo samo prema određenoj grupi ljudi.