Knjiga uvezena u korice od ljudske kože čuvana 90 godina u knjižnici sveučilišta Harvard
Francuski liječnik Ludovic knjigu je uvezao kožom s tijela žene koja je umrla na psihijatriji
Posljednjih 90 godina Sveučilište Harvard u svojoj knjižnici ima knjigu uvezanu ljudskom kožom. Krajem ožujka, sveučilišni dužnosnici objavili su da su, iz etičkih razloga, uklonili uvez i pohranili knjigu dok ne utvrde sljedeće korake, piše The New York Times.
Sudbine duše
Knjiga se zove Sudbine duše ili Des Destinees de L’Ame, francuskog pisca Arsenea Houssayea iz 1879. godine.
Harvardski student, John B. Stetson Jr., knjigu je posudio sveučilištu 1934. godine, a njegova udovica darovala ju je Harvardu nakon njegove smrti.
Liječnik je originalni vlasnik
Originalni vlasnik knjige bio je francuski liječnik Ludovic Bouland koji je knjigu i uvezao ljudskom kožom uzetom, bez pristanka, s tijela žene umrle na psihijatriji u bolnici u kojoj je radio.
Smatrao je da knjiga o ljudskoj duši zaslužuje ljudski omot, kaže rukom pisana bilješka unutar knjige. Opisuje se i postupak pripreme kože za uvezivanje.
Istražuje se identitet žene
Sveučilište istražuje identitet nepoznate žene i nadaju se da će posmrtni ostaci moći biti vraćeni i sahranjeni.
The Verge je 2014.godine pisao da se pažljivim gledanjem lako vide pore na koži. Ova praksa, antropodermička bibliopegija, uvezivanja knjiga ljudskom kožom datira iz barem 16. stoljeća, a vrhunac popularnosti dosegnula tijekom 1800-ih godina.
Tada su liječnici koristili kožu za uvezivanje knjiga u svojim zbirkama ili na zahtjev državnih dužnosnika koji su željeli da se koristi koža kriminalaca.
Čuvana tajna
Studentima koji su radili u knjižnici tijekom studiranja, prije nekoliko desetljeća, nije rečeno da rukuju ljudskom kožom.
Voditelji knjižnica sada se ispričavaju za propuste iz prošlosti koji su dodatno kompromitirali dostojanstvo ljudskog bića, kaže Tom Hyry, pomoćni sveučilišni knjižničar za arhive i posebne zbirke.
Preispitivanje zbirki
Harvard i druge institucije preispituju svoje zbirke oko postupanja s ljudskim ostacima. Mnogi muzeji i zbirke imaju ostatke američkih domorodaca u svojim zbirkama, unatoč zakonu o repatrijaciji iz 1990. godine.
U jesen 2022. godine Harvard je objavio izviješće o ljudskim ostacima u svojim zbirkama te preporuke za brigu o njima i vraćanje.
Opisuje se više od 20.000 ljudskih ostataka, zubi, kostura i pramenova kose, s oko 6500 tisuća Indijanaca i 19 ljudi koji su vjerojatno bili robovi, piše The New York Times.