Ljudi su premašili šest od devet granica koje održavaju Zemlju nastanjivom

Zemlja ima devet granica za održavanje planete zdravom za život, a premašili smo ih šest, upozoravaju znanstvenici u novoj studiji objavljenoj u časopisu Science Advances. Samo tri od devet parametara ostaju u sigurnoj zelenoj zoni.

Znanstvenici su prvi puta definirali planetarne granice 2009. godine, kada su izvijestili da su tri već premašene.

Devet globalnih sustava

Prema studiji, sposobnost Zemlje da održi ljudsku populaciju ovisi o devet primarnih planetarnih granica ili globalnih sustava koji su ključni pokazatelji njezina zdravlja.

Od devet prešli smo šest granica – klimatske promjene, cjelovitost biosfere (što uključuje biološku raznolikost), dostupnost slatke vode, iskorištavanje zemlje, onečišćenje hranjivim tvarima i novi entiteti (onečišćenje hranjivim tvarima poput mikroplastike i radioaktivnog otpada).

Samo kategorije zakiseljavanja oceana, onečišćenja zraka i oštećenja ozona, ostale su unutar ograničenja.

Poziv da se trgnemo

Te granice nisu prekretnice s kojih se nije moguće vratiti, one signaliziraju ljudski utjecaj na okoliš, poručuju znanstvenici.

“Prelazak šest od devet granica ne znači katastrofu”, kaže Katherine Richardson, znanstvenica za sustave Zemlje sa Sveučilišta u Kopenhagenu i glavna autorica studije, za Mongabay.

“To je poziv da se trgnemo. To je poput krvnog tlaka. Ako vam je visok, to ne znači da ćete nužno imati moždani udar, ali govori vam da vam je rizik previsok i da ga morate smanjiti”, pojasnila je.

Sistematski za cijelu planetu

Međunarodna skupina znanstvenika koja je provela istraživanje, koje se temelji na 2000 studija, naziva ga prvim znanstvenim zdravstvenim pregledom za cijelu planetu, piše The Guardian.

Znanstvenici kažu da najviše zabrinjava nalaz da su sve četiri biološke granice koje pokrivaju živa bića već došle na najopasnije razine.

Treba spomenuti ozbiljnost onečišćenja voda fosforom i dušikom. Ta se dva elementa široko koriste kao gnojiva za usjeve i uzrokuju probleme poput cvjetanja algi i mrtvih zona oceana, kada se nasumično ispuštaju u ekosustave.

Sve je povezano

Studija naglašava da je ovih devet čimbenika duboko isprepleteno.

Potkopavanje jednog čimbenika, urušava druge, i obrnuto, jačanje jednog pomaže drugima. Čišćenje zemlje i vraćanje šuma na razinu s kraja 20. stoljeća pohranilo bi više ugljičnog dioksida koji zagrijava planetu, što bi pomoglo rješavanju klimatskih promjena.

Ozon se poboljšava

“Izazov je kako objasniti ljudima da su te stvari međusobno povezane”, kazao je Victor Galaz iz Centra za otpornost u Stockholmu koji se fokusira na upravljanje klimom.

Ovo ne znači da je čovječanstvo izgubilo sva rješenja u borbi protiv uništenja Zemlje. Jedina granica koja se poboljšava je ozon, koji se oporavlja zahvaljujući zajedničkim globalnim naporima pokrenutim Montrealskim protokolom iz 1987. godine, a to je neophodno za rješavanje ostalih kategorija.