Mala povijest fascinantne ribice koja drogira druge ribe i može pomoći razviti novu generaciju analgetika

Na prvi pogled ova riba izgleda posve bezopasno. Malena, lijepih boja ali kad otvori usta… Riba imena otrovni zub, Meiacanthus grammistes, Prugasti Blenny, ime je dobila po dva zuba, kljovama smještenima u donjoj čeljusti, koja savršeno pristaju u rupe u gornjem dijelu usta.

U članku objavljenom u časopisu Current Biology, biolozi opisuju moćan otrov koji luči ova riba, stanovnica koraljnih grebena Australije ali je ima i drugdje po svijetu. Za razliku od otrova drugih riba, njezin otrov ne uzrokuje bol. Suprotno, otrov se ponaša kao heroin ili drugi opijati, koji privremeno ošamućuju i usporavaju predatora prije nego se dokopa slasnog ribljeg obroka, piše Livescience.

Prije im kljove nisu bile otrovne

Bryan Fry, koautor studije o njima, a inače biokemičar i molekularni biolog, s kolegama se nada da će nastaviti istraživati ove ribe i njihov otrov koji je kemijski jedinstven, jer misle da bi to pomoglo razvijanju novih sredstava protiv bolova u budućnosti. Dok je budućnost ove ribe potencijalno uzbudljiva, sadašnjost fascinantna, prošlost otrovnog zuba je ipak najčudniji dio priče.

Tim ovih znanstvenika je utvrdio da su davno prije nego li je rod ovih riba razvio otrov, imali kljove. I umjesto da ih koriste da bi uplašili druge ribe, služile su im za jelo. Preci ove ribe zabijali bi se u veću ribu, otkidali zalogaj i bježali u sigurnost tame koraljnog grebena.

Istraživanje za razvoj potencijalnih lijekova

Otrov mijenja evolucijsku igru. Grabežljivci su počeli izbjegavati ugriz Blennyja, a druge su ribe počele oponašati njihovu boju kao zaštitnu kamuflažu. Fascinantna tehnika Blennyja potaknula je druge ribe koje im nalikuju, a nemaju otrov, da se slično ponašaju za bolju obranu od grabežljivaca. Zbog toksičnosti Blennyja, grabežljivci ih izbjegavaju.

Zagrijavanje oceana i rast kiselosti ugrožavaju koraljne grebene i oni polako nestaju zajedno sa staništima ovih riba. Znatni dijelovi grebena su već umrli ili umiru zbog rekordno visokih temperatura 2016. godine. “Ovo je istraživanje izvrstan primjer zašto smo dužni štititi prirodu”, kaže Fry.” Izgubimo li Veliki koraljni greben, izgubit ćemo i mogućnost da pronađemo nešto tako jedinstveno kao što je ovaj otrov, mogući izvor sljedećeg, manje štetnog, lijeka protiv bolova”.