Prisjetili smo se nekih legendarnih mjesta u Zagrebu i, realno, nikad ništa više neće biti tako divno

U povijesti Zagreba postojao je čitav niz mjesta kroz koje su prošle razne generacije, a koja su bila važna za njegov društveni i kulturni identitet. Mnogi pisci, umjetnici i glazbenici bili su praktički njihov stalni inventar, u njima su ispijali kavu ili poneko žestoko piće.

Tako su različite generacije prošle kroz Zvečku, Kavkaz, Blato i Saloon, pa čak i kultni mali Eustahije pored Križanićeve gimnazije, Jabuku koja je i danas krcata vikendom ili kafić Charlie u kojem danas subotom još uvijek sjede isti ljudi, samo stariji.

Ovdje smo izdvojili još neka kultna zagrebačka mjesta koja su bila centar života u Zagrebu od pedesetih pa sve do kraja osamdesetih.

Kino Europa

Zgradu Kina Europa sagradila je 1924./25. godine bogata zagrebačka obitelj Müller prema nacrtu arhitekta Srećka Florshütza. Kino Europa svečano je otvoreno 8. travnja 1925. projekcijom filma “Nibelunzi” Fritza Langa te domaćeg filma “Dalmacija, zemlja sunca”, a u njemu su se kasnije nastavili okupljati brojni Zagrepčani, kao uostalom i danas kad ga se još uvijek smatra jednim od popularnijih mjesta u gradu.

Saloon

Klub Saloon je otvoren 13. veljače 1970. godine koji je od tada postao jedno od najpopularnijih mjesta u Zagrebu. Za otvaranje kluba zaslužni su Vlaho Srezović i Albert Papo. Bio je poznat po koncertima velikih domaćih grupa, a Vojo Šiljak je u njemu snimao i emisiju Taksi za Babilon. Kroz Saloon su prošle brojne generacije, a vlasnici ga, nakon godina propadanja, ponovno žele oživiti.

Lapidarij

U Habdelićevoj ulici na zagrebačkom Gornjem gradu bio je smješten Lapidarij. Klub je okupljao alternativnu zagrebačku scenu, a u njegovom pozornicom prodefilirali su bendovi poput Azre, Discipline Kitchme i mnogih drugih.

Zvečka

Pored Kazališne kavane u Masarykovoj nalazio se “kafe slastičarnica” Zvečka u kojoj su se okupljali, glazbenici, glumci, novinari, fotografi i mnogi zagrebački umjetnici. Ljudi su uglavnom stajali ispred Zvečke, jer joj je unutrašnjost bila premalena za sve koji su pristizali, a okolni auti su poslužili kao šank.

Kavkaz

Kavkaz je mjesto koje je pripadalo legendarnom trokutu osamdesetih Zvečka-Blato-Kavkaz. U Kavkazu su se okupljali intelektualci, uglavnom novinari iz Vjesnika, a u njega su također tijekom njegove ranije povijesti dolazili Tin Ujević, A.G. Matoš, Nikica Polić te Antun Branko Šimić.

Blato

Gostionica Blato nalazila se na uglu Gundulićeve i Masarykove ulice, gdje stoji i danas, samo pod nazivom Tip Top. U kultni lokal Zagrepčani su navraćali na brzi ručak i čašu vina, a dočekao bi ih dugačak drveni šank, velike crno bijele fotografije Tina Ujevića i vječito zamračen prostor.

Kulušić

Kulušić, klub smješten u Hrvojevoj ulici, postao je popularan krajem sedamdesetih i u osamdesetima. Povezuje se prvenstveno s novim valom, a u njemu su svoje albume snimili Film, Bijelo Dugme, Azra, Buldožer, Leb i Sol, Ekatarina Velika i Električni orgazam. Osim naših velikih novovalnih bendova, u Kulušuiću su nastupili i veliki svjetski rock bendovi poput Sonic Youtha, GBH-a, Pixiesa i UK Subsa.

KSET

Priča o KSET-u počinje 1969. godine kada je osnovan Studentski savez. Klub je 1971. godine dobio ime KSET, a samo pet godina je on postao mjesto na koje su počeli zalaziti studenti FER-a i ostalih fakulteta. Klub je sedamdesetih postao okupljalište zagrebačke alternativne scene, a postoji i danas.

Kavana Medulić

Kavana Medulić, koja se nekada nalazila na uglu Ilice 59 i Medulićeve 2, bila je popularno okupljalište Zagrepčana. Njeno prvo ime bilo je Pariz, a početkom Prvog svjetskog rata preimenovana je u Kavanu Medulić. Mnoge starije generacije koje se sjećaju ove kavane kažu kako su u nju zalazili mnogi likovnjaci i književnici.

Kavana Corso

Na uglu Ilice i Gundulićeve nalazila se kavana Corso, a prvi crno-bijeli zapis iz 1915. na kojem se ona nalazi prvi je videozapis vezan uz Zagreb. Kavana je izgrađena na mjestu kuće Ferdinanda Budickog, a ona je bila središte okupljanja mnogih pisaca poput Miroslava Krleže, Augusta Cesarca i Ranka Marinkovića.