Odustani // Pritisni ENTER za pretraživanje
Život

Sa Zapada sam se vratila u Iran, i mislila sam da će ljudi biti jako konzervativni. Prevarila sam se

Priča Roxane Shirazi koja je živjela na Zapadu pa se vratila u Iran

Pošalji Podijeli Tweetaj

Roxana Shirazi autorica je knjige The Last Living Slut: Born in Iran, Bred Backstage, a Vice je objavio isječak koji prenosimo u cijelosti.


Baš sam se vratila u Teheran i bila sam uzbuđena. Iz svoje sam zemlje otišla kao dijete 1984. godine kad je izbio rat u Iraku. Htjela sam ponovno kušati perzijsku hranu i vidjeti sva ona stara dobro poznata lica, ali kad sam se vratila shvatila sam da se nije mnogo promijenilo otkako sam otišla.

Sve što sam na Zapadu uzimala zdravo za gotovo – seks, očijukanje, masturbiranje u backstageu pred Axlom Roseom – činilo se zabranjenim i kažnjivim zatvorskom kaznom ili mučenjem do smrti.

Sve to radi Komiteh, iranska moralna policija. Još kao dijete imala susrela sam se s Komitehom nekoliko puta. Jednom su, tako, zaključili da previše kose viri iz mog hidžaba, a drugi put su me uhvatili kad sam navodno pokazivala previše gležnja sjedeći u autu svojih roditelja.

Brutalne kazne i za najmanje seksualne prijestupe

Između 1979. i 1989. godine, dakle, za vrijeme prvog desetljeća Arapskog proljeća, plesanje je bilo zabranjeno. Ženama koje su nosile šminku u javnosti prijetila je kazna rezanja usnica žiletima, a lakirani nokti kažnjavali su se bičevanjem.

Stvari su se otada malo promijenile, ali žene još uvijek mogu završiti u zatvoru ako ih netko u javnosti uhvati u društvu muškarca koji joj nije suprug ili rod. Predbračni seks kažnjava se vješanjem.

Ako pak žena prevari svog supruga, kamenovat će je do smrti. Prije samog kamenovanja ženu do vrata zakopaju u pijesak, a zatim je razjarena masa gađa u glavu malim kamenjem. Sve to traje nekih 20 minuta, nakon čega žena umire.

Iznenadila sam se kad sam shvatila razmjere bluda

Imajući sve to na umu iznenadila sam se kad sam shvatila da u Teheranu postoji tajno društvo ljudi koji se opijaju votkom, drogiraju ekstazijem i riskiraju svoje živote sudjelujući u orgijama.

Mladi koji žive u režimu toliko okrutnom da čak ne priznaje niti postojanje seksa spolne odnose koriste kao bijeg iz stvarnosti. U Teheranu nisam bila niti puna dva dana, a već sam nekako završila usred njihove pobune.

Već prvi dan boravka u Iranu pozvana sam na orgiju

Bila sam u nekom kafiću u društvu nekolicine svojih prijateljica kad sam naletjela na 19-godišnjeg Nimu. Bio je dijete bogataša, prepun energije i palio se na brze automobile.

Kad mi je prišao i pitao me bi li s njim otišla do njega da se zabavimo instinktivno sam mu rekla ne, ali nije odustao. “Ne brini, bit će i gomila drugih muškaraca kao i masa seksi cura”, rekao mi je.

Završila sam na ludoj orgiji kod nekog bogataša

Dvije noći nakon toga gledala sam svoju frendicu kako preko svoje seksi crvene haljine navlači slojeve islamske odjeće za žene. Kad smo krenule na ulicu hodale smo pognute glave kako ne bi zapele za oko pripadnicima moralne policije.

Kad smo napokon stigle do svog odredišta, pozdravila nas je naša domaćica Setereh i ljubazno nas pozvala da uđemo. Slušali su techno. Šank u kuhinji bio je prepun cuge, a polugole djevojke i momci izlijetali su iz spavaćih soba.

Stan je bio prekrasan dekoriran ružičastim baršunastim zastorima i debelim perzijskim sagovima. Moja frendica odjurila je u kupaonu kako bi popravila svoje slojeve šminke.

Seks kao pobuna protiv režima

Društvom je kružila hrpa drogi, poglavito bombona – kao da smo ponovno u 90-ima. Kad smo ušle u spavaću zatekle smo kako neku curu istovremeno obrađuju dva muškarca, jedan ju zadovoljavao analno.

“To je jedini način da preživimo ovaj pakao u kojem smo zarobljeni”, objašnjavao mi je netko. “Kako nas ne bi pretukli, zatvorili ili ubili svaki dan moramo hodati pognute glave. Ovo je jedini način da doživimo malo slobode. Bez svega ovoga bismo umrli pa smo dovoljno nabrijani da zbog toga riskiramo svoje živote.”

Druga orgija odvijala se u stanu nekog imama

Nekoliko tjedana nakon toga otišla sam na neki drugi party, u stan nekog klerika koji nije bio u gradu. Orgiju je organizirala njegova kćer, što samo pokazuje koliko je ovakav vid zabave u Iranu rasprostranjen.

Kao što možete zamisliti, kuća je bila ogromna, a na zabavi je bilo oko 150 ljudi. Kuća je imala i veliki bazen, koji je bio prazan, a u njemu su se ljudi seksali. Te noći ljudi su prakticirali oralni i analni seks, a izmjenjivali su se i partneri.

Siromasi orgijaju po šumama, što je dosta opasnije

Dok sam oralno zadovoljavala neku curu, razmišljala sam o tome da ne želim umrijeti. Nikad prije nisam razmišljala o tome da bih mogla umrijeti zbog toga što se seksam. No, vjerovala sam svojim domaćinima jer su bili bogati. Živjeli su u skupim stanovima, imali su privatne zaštitare i bili su toliko imućni da su si mogli priuštiti podmiti policiju u slučaju da ih netko prijavi.

Kad su u pitanju orgije u Iranu shvatila sam da je pitanje sigurnosti usko povezano s financijskim stanjem domaćina – što je domaćin bogatiji, to su njegovi uzvanici sigurniji. Na kraju krajeva, siromasi nemaju sluge niti novac kojim bi potplatili policiju. Sve što im preostaje su orgije po šumama i alkohol iz kućne radinosti, no to je neka druga priča.

Pročitaj i ovo  
Podijeli 31 Tweetaj 0 Pošalji E-mailom
Ovaj članak ima komentara. Klikni ovdje za čitanje.

Prijava na Newsletter

Odustani