Nekad je nužno odabrati stranu

Najnovija studija je pokazala da jesti meso nije uopće loše kao što se uporno tvrdi, ali ima jedan trik

Prehrana koja uključuje meso, kao mediteranska, nije loša

FOTO: Thomas/Flickr

Sudeći prema najnovijoj studiji, iako vegaterijanska dijeta ima puno koristi za zdravlje, jesti meso nije tako strašno za organizam, sve dok je u prehranu uključeno puno povrća.

Studija je proučavala kako različita ishrana djeluje na bakterije u crijevima i na razine određenih komponenti koje te bakterije proizvode. Vegetarijanci, općenito, imaju više bakterija koje se vezuju uz prehranu baziranu na biljkama i više molekula takozvanih kratkih lanaca masnih kiselina koje crijevne bakterije luče i koje su dobre za zdravlje.

Ali niti prehrana koja uključuje meso, kao mediteranska, nije nikakva katastrofa za zdravlje. Sudionici studije koji su bili na mediteranskom tipu ishrane, a jeli su vrlo malo mesa, imali su isto tako visoke razine tih kratkih lanaca masnih kiselina.

Ljudi koji sve jedu ne čine štetu organizmu ako je u prehranu uključena veća količina povrća, zaključuju autori studije objavljene u časopisu Gut. Štoviše, pokazuje se da ljudi koji ne jedu puno mesa, a imaju povećan unos voća, povrća i mahunarki, imaju i veću vjerojatnost da u crijevama imaju zdravu zajednicu crijevnih bakterija.

Crijevne bakterije utječu na zdravlje na puno načina

6035726705_03203bbd33_b
Prehrana bi svakako trebala biti bogata povrćem Sodexo/Flickr

Studija je obuhvatila vegane, vegetarijance i svejede iz različitih gradova Italije, skupljajući informacije o njihovoj ishrani. Kratke lance masnih kiselina stvara određena vrsta crijevnih bakterija kada razbija netopljiva vlakna. Te molekule imaju važnu zaštitnu ulogu protiv različitih bolesti. Znanstvenici su utvrdili da je razina kratkih lanaca masnih kiselina visoka kod vegana i vegetarijanaca kao i u svih sudionika studije koji su bili na mediteranskoj prehrani. Bez obzira na kojoj su prehrani bili, svi oni koji su jeli više voća, povrća i žitarica, imali su više kratkih lanaca masnih kiselina.

Kada crijevne bakterije razbijaju životinjske bjelančevine i masti, nastaje trimetilamin oksid koji je vezan uz povećan rizik srčanih bolesti. Molekule koje stvaraju crijevne bakterije zovu se metabolomi. Kažu da o bakterijama i organizmima koji žive u našim crijevima možemo razmišljati kao o tvornici koja hranu koju jedemo procesuira svojom mašinerijom do konačnog proizvoda. Metabolom je jedan primjer završnog proizvoda.

Crijevne bakterije utječu na zdravlje na puno načina komponentama koje proizvode. Ove komponente mogu imati dobar ili loš utjecaj na zdravlje. Prijašnje su se studije fokusirale na prepoznavanje koje vrste bakterija žive u crijevima, a ova studija je okrenuta komponentama koje crijevne bakterije proizvode.

Autori kažu da je studija samo našla vezu prehrane sa razinama kratkih lanaca masnih kiselina, ali nije pokazala uzrok. Razine tih lanaca variraju još vezano uz dob i spol. Potrebno je još istraživanja da bi se dokučilo kako bi prehrana mogla ciljano utjecati na određenu vrstu bakterija da se one natjeraju da nam rade u prilog.