Najstarija osoba na svijetu tvrdi da dug život duguje svakodnevnom jedenju slanine, kajgane i griza

Čuli smo već da se preporuča svaki dan pojesti jednu jabuku da ne bi morali ići liječniku, ali je li moguće da isti učinak ima slanina? Najstarija osoba na svijetu, Susannah Mushatt Jones iz Brooklyna, New York, izjavila je da svaki dan obavezno pojede krišku slanine. Gospođa Jones koja je u srpnju navršila 116 godina i koja je proglašena najstarijom živućom osobom i time završila u Guinnessovoj knjizi rekorda, priznala je svoju naviku u intervjuu objavljenom ovog tjedna u New York Postu.

Puno spavanja, nekoliko kriški slanine, kajgana i griz svakodnevno, recept su za dug život, komentiraju postovi na društvenim mrežama. Ipak prije nego navalite na špek, nemojte misliti da je on izvor mladosti. Gospođa Jones jest rekla da jede slaninu svaki dan, ali smatra da je za njezinu dugovječnost zaslužno puno sna te nekonzumacija alkohola i cigareta.

Dr. Thomas Perls sa New England Centenarian Study u Bostonu kaže da gospođa Jones najviše može svojim genima zahvaliti što je prevalila jedno stoljeće te dodaje da ne treba misliti da će slanina ikako pomoći. On i njegove kolege već dvadeset godina proučavaju zašto neki ljudi žive dulje od drugih. Nijhova istraživanja na ljudima koji imaju preko 100 godina pokazuju da je konzumacija crvenog mesa vrlo nezdrava.

Bez cigareta i alkohola

Studija sa Harvarda koja je trajala 28 godina, pokazala je da jedenje crvenog mesa povećava rizik umiranja za 13 posto. Konzumacija slanine, procesuiranog crvenog mesa, povisuje rizik na 20 posto. Ljudi kojima je to svakodnevna navika, obolijevaju od srčanih bolesti i dijabetesa.

Dug život, kaže profesor Perls. nagrada je za održavanje zdravih navika. Ljudi koji se zdravo hrane, vježbaju redovito, ne puše i ne piju te pokušavaju stres držati na minimumu, žive dulje, a geni nemaju tako veliku ulogu do osamdesete – devedesete godine. Ali nakon toga, uloga gena je puno značajnija. Tada je dugovječnost 70 posto zasluga gena, a 30 posto okruženja.

Geni za dugovječnost

Ne radi se samo o jednom čarobnom genu, puno je gena koji imaju male uloge pa kao grupa drže pojedine ljude da žive tako dugo. Zato ni ne srećemo tako puno stogodišnjaka oko nas. To je toliko rijetko kao i dobitak na lutriji. Nije uvijek jasno kako geni za dugovječnost funkcioniraju. Istraživanja kazuju da ovi geni štite usporavajući starenje i smanjujući rizik osoba do obole od bolesti vezanih uz dob. Ti geni pomažu i ako jedemo nezdravi špek.

Najstarija osoba koja je ikada živjela je Jeanne Calment, Francuskinja koja je doživjela 122 godine. Imala je puno veći porok od gospođe Jones, pušila je jednu cigaretu dnevno dok nije umrla 1997. godine. Tko zna, kaže dr Perls, da nije pušila možda bi poživjela još koju godinu.