Više od polovice svjetskih jezera i rezervoara izgubilo je značajne količine vode tijekom posljednja tri desetljeća, kaže nova međunarodna studija, objavljena u časopisu Science. Otprilike jedna četvrtina stanovništva živi u bazenu jezera koja gube vodu, kaže CNN.
Studija krivnju pripisuje klimatskim promjenama i pretjeranom korištenju vode. Jezera pokrivaju samo tri posto planete, a sadrže gotovo 90 posto tekuće, površinske, slatke vode i ključni su izvor pitke vode, vode za navodnjavanje i energiju, te pružaju staništa životinjama i biljkama.
Razine vode u jezerima variraju ovisno o oborinama, ali na njih sve više utječe ljudsko djelovanje. Svugdje po svijetu, najznačajnija jezera bilježe nagli pad. Jezero Mead rijeke Colorado dramatično se povuklo zbog velike suše i desetljeća prekomjerne upotrebe.
Više od polovice gubitka zbog ljudi
Kaspijsko more, između Europe i Azije, najveće svjetsko kopneno tijelo na svijetu, već dugo pada zbog klimatskih promjena i prekomjernog korištenja vode. “Smanjenje mnogih jezera dobro je dokumentirano ali razmjeri promjena i razlozi manje su temeljito ispitani”, kazao je glavni autor studije Fangfang Yao, sa Sveučilišta Colorado Boulder.
Proučavanjem više od 250.000 satelitskih snimaka, od 1992. do 2020. godine, stručnjaci su uspjeli rekonstruirati povijest jezera desetljećima unatrag. Otkriveno je da je 53 posto jezera i akumulacija izgubilo značajne količine vode, uz pad od 22 milijarde metričkih tona godišnje.
Više od polovice gubitka može se pripisati ljudskom djelovanju i klimatskim promjenama. Gubici su posvuda, i u vlažnim tropskim krajevima i na Arktiku što sugerira da su trendovi opsežniji nego se mislilo.
Najveći problem je neodrživa potrošnja
Neodrživa potrošnja glavni je razlog smanjenja Aralskog jezera u Uzbekistanu i Saltonskog mora u Kaliforniji dok su promjene u oborinama i otjecanju dovele do propadanja Velikog slanog jezera, kaže izvješće. Na Arktiku jezera se smanjuju zbog kombinacije promjena temperature, padalina, isparavanja i otjecanja.
Najočitija klimatska promjena na jezerima je isparavanje. Za jezera u hladnijim dijelovima svijeta, zimsko isparavanje je sve veći problem jer više temperature tope led koji ih obično prekriva ostavljajući sada vodu izloženu atmosferi.
Smanjena je i kvaliteta vode u jezerima
Zbog toplije klime smanjuje se i kvaliteta vode u jezerima, što je problem za zajednice koje se na tu vodu oslanjaju. Promjene klime mogu smanjiti kvalitetu vode, povećati cvjetanje otrovnih algi i izazvati gubitak života u vodi.
Za akumulacijske vode najveći je čimbenik njihovog pada taloženje na koje utječu klimatske promjene. Kako se svijet zagrijava, sve su intenzivniji šumski požari koji destabiliziraju tlo, pomažući povećanju dotoka sedimenta u jezera i akumulacije. Rezervoari će tijekom godina moći pohraniti sve manje vode, pa dolazi u pitanje opskrba vodom i hidroenergijom, upozorava studija.
Ponegdje se ipak povećava razina vode
U nekim slabije naseljenim regijama, kaže izvješće, kao Velike ravnice Sjeverne Amerike i Tibetanska visoravan, bilježi se značajno povećanje skladištenja vode. Ledenjaci koji se otapaju pune jezera što stvara potencijalnu opasnost za ljude koji žive nizvodno.
Profesorica geologije na Illinois State University, Catherine O’Reilly, komentirala je za CNN kako je zastrašujuće vidjeti koliko sustava nije u stanju pohraniti onoliko vode kao prije. “Kako dijelovi svijeta postaju topliji, s manje oborina, jezerima je nužno pravilno upravljati. Klimatske promjene i ljudske aktivnosti mogu dovesti do isušivanja prije nego što očekujemo”, kaže Yao.