NASA je upravo objavila da na Saturnovom mjesecu Enkelada postoje uvjeti za stvaranje života
Ovo je možda najvažnije NASA-ino otkriće dosad
NASA je upravo objavila svoje dosad možda najvažnije otkriće, predstavljeno na službenoj konferenciji za novinare u Washingtonu. Riječ je o saznanjima koje su prikupili pomoću Hubbleovog teleskopa te sonde Cassini, koja se nalazi u orbiti oko Saturna. U ranijoj izjavi za medije, predstavnici NASA-e najavili su kako su došli do “dramatičnih otkrića”, a sada znamo i o čemu su pričali. Otkriven je vodik na Saturnovom mjesecu Enkelada i znanstvenici tvrde da tamo postoje “svi potrebni uvjeti za opstanak života”.
Jupiter & Saturn's moons identified as #OceanWorlds w/ "some of the ingredients needed for a habitable environment" https://t.co/6JQQTUlRr1 pic.twitter.com/RJh5miNHeY
— NASA (@NASA) April 13, 2017
On Enceladus, @CassiniSaturn detected hydrogen gas pouring into the subsurface ocean from hydrothermal activity on the seafloor #OceanWorlds pic.twitter.com/IdDjzHisUP
— NASA (@NASA) April 13, 2017
‘Postoje uvjeti za stvaranje života’
Cassini je otkrio tragove amonijaka, ugljičnog dioksida i metana. Predstavnici NASA-e tvrde da su, iako nisu otkrili žive organizme, ipak otkrili da tamo postoje uvjeti potrebni za njihovo stvaranje. “Vodik je dobar izvor energije, potreban je za život. Trebamo vodu, ovdje je imamo. Za stvaranje stanica, trebaju nam ugljik, sumpor i dušik”, rekli su predstavnici američke svemirske agencije.
Osim otkrića, NASA je predstavila i planove skorašnje misije na Jupiterov mjesec Europa, na kojem se nalazi slani, tekući ocean ispod tankog sloja leda. Riječ je o misiji Europa Clipper, čiji je cilj istražiti ledeni Jupiterov mjesec za koji NASA-ini znanstvenici smatraju da bi također mogao imati uvjete potrebne za razvijanje i održavanje života.
Vjeruje se da je na Europi više vode nego na Zemlji
Sonda Europa Clipper bit će lansirana 2020. godine, i trebat će joj nekoliko godina dok stigne do Europe. Istraživanja koja ukazuju na postojanje oceana na površini Europe prvi put su objavljena 1977., nakon završetka misije Voyagera, kada su uočene tamne linije i mrlje na površini ovog mjeseca, što je ukazivalo na to da Europa nema čvrstu površinu prekrivenu kraterima kakva je tipična za mjesec, već da sadrži tekućinu.
Misija Gallileo potvrdila je postojanje oceana na Europi 1996. godine. Iako je Europa otprilike iste veličine kao i naš Mjesec, znanstvenici vjeruju da tamo nalazi dvostruko više vode nego na Zemlji. Britney Schmidt, jedna od glavnih znanstvenica u novoj misiji na Europu, komentirala je kako su istraživanja nama bliskih oceanskih svjetova “među najfascinantijim u našem Sunčevom sustavu”.
Probable plumes on Europa seen by @NASAHubble in 2014 & again in 2016 add evidence of intermittent eruptions from surface #OceanWorlds pic.twitter.com/HAgvTpLjpH
— NASA (@NASA) April 13, 2017