Netko je napravio zanimljivu studiju o tome koliko smo rasli kroz 100 godina, evo nekoliko činjenica

Jedna nova studija pokazala je da su ljudi danas u prosjeku viši od svojih predaka i to zahvaljujući kvalitetnijoj prehrani i boljem zdravlju, prenosi CNN. No, te razlike u visinama i dalje variraju od države do države.

Autori studije objavljene u znanstvenom časopisu eLife zaključili su da su ljudi iz centralne i južne Europe kao i istočne Azije viši nego žitelji spomenutih područja pred 100 godina.

Istraživanje je provela mreža znastvenika Non-Communicable Diseases Risk Factor Collaboration (NCD-RisC) koja blisko surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, a koristili su se podacima iz više od 1.500 baza podataka uzevši u obzir one koji se odnose na mjerenja visine ljudi u periodu između 1896. i 1996. godine.

Najviši ljudi žive u Europi

Najmanje su narasli ljudi iz afričkog subsaharskog područja te nacije južne Azije. A u nekim su se zemljama ljudi čak vratili na visine svojih predaka nakon što je u jednom trenutku zabilježen njihov rast.

Prema spomenutoj studiji najviši muškarci žive u Nizozemskoj, a visoki su 182.5 centimetara dok najviše žene dolaze i Latvije i visoke su 170 centimetara.

Hrvatski muškarci pri vrhu ljestvice

S druge strane, najniži muškarci potječu iz Istočnog Timora, a u prosjeku narastu do 150 centimetara. Najniže žene pronaći ćete pak zaputite li se u Gvatemalu gdje žene u prosjeku ne prelaze visinu od 149 centimetara.

Hrvatice i Hrvati ne spominju se, doduše, izrijekom u članku, no pogledaju li se karte pomno može se zaključiti kako je i naš narod pokazao tendenciju rasta. Hrvati su, tako, u prosjeku nešto viši od 180 centimetara, čime se nalaze pri vrhu ljestice. Hrvatice se pak nalaze negdje u sredini liste i visoke su oko 166 centimetara.

Viši ljudi u životu imaju i više uspjeha

Ovo zanimljivo istraživanje pokazalo je da su viši ljudi u prosjeku zdraviji te da dulje žive, te je manje izgledno da će se razboliti od srčanih ili plućnih bolesti. No, zato im prijeti veća opasnost od određenih vrsta raka kao što su primjerice karcinom debelog crijeva, dojki te jajnika.

Usto, viši ljudi obično uživaju i veće društvene prednosti kao što su pristup visokom obrazovanju te lukrativniji poslovi. Autori studije napominju i kako, osim genetike, na rast utječu vanjski faktori poput bolesti i prehrane zbog čega ljudi i manje razvijenim područjima svijeta ne bilježe jednaki trend rasta poput ljudi sa Zapada.