Novi dokumentarac donosi ružnu priču o brodu punom Židova koje, u bijegu od Hitlera, brojne zemlje nisu htjele

Dvjesto pedeset i četiri putnika s broda St. Louis ubijeno je kasnije u koncentracijskim logorima

FOTO: Wikimedia

Brod MS St. Louis, luksuzni kruzer, prevozio je uglavnom njemačke Židove, muškarce, žene, djecu koji su bježali od nacističke Njemačke, kada su u svibnju 1939. godine pristali u Havanu. Svih 937 putnika imalo je kupljene turističke vize za boravak na Kubi dok čekaju dopuštenje za ulazak u SAD ili Kanadu. No, kubanske vlasti su ih odbile.

Novi BBC-jev dokumentarac govori o tome kako je brod bio prisiljen vratiti se u Europu, a njegovi putnici koji su proveli šest tjedana na brodu bili su prestravljeni i očajni zbog sudbine koja ih čeka.

U posljednjem trenutku postignut je dogovor da Velika Britanija, Francuska, Nizozemska i Belgija prihvate putnike. Sve zemlje, osim Britanije, ubrzo je pregazila njemačka vojska Adolfa Hitlera, a 254 putnika s broda St. Louis ubijeno je u holokaustu.

Milijuni bježali iz Njemačke

Uoči isplovljavanja, Židovi u Njemačkoj bili su suočeni sa sve većim progonima, u studenome 1938. godine zbila se zloglasna Kristalna noć, noć razbijenog stakla, kada su njemački nacisti porazbijali sve židovske kuće i lokale u vlasništvu Židova, civili su napadani na ulicama, a žrtve su same morale platiti nastalu štetu. Njemački Židovi bili su očajni u nastojanjima da pobjegnu od njemačke tiranije.

Milijuni Židova bježali su iz Njemačke, a St. Louis je bio jedan od brodova koji su prevozili izbjeglice u SAD. Zahtjevi za ulazak u zemlju bili su vrlo strogi, oni koji nisu imali vizu morali su se snalaziti na razne načine.

Roosevelt ignorirao brzojav

Kubanska vlada dopuštala je Židovima da kupe turističke vize i ostanu u zemlji dok ne stigne dozvola za ulazak u SAD. Brodu St. Louis nije dopušten iskrcaj u havansku luku. Nekoliko dana prije pristajanja broda, 40.000 Kubanaca protestiralo je protiv dolaska izbjeglica. Brod je ostao u kubanskoj luci šest dana, na brod nije smjela ni rodbina ni prijatelji koji su ih dočekali. Kubanska vlada naredila je isplovljavanje broda i on je sljedeća četiri dana besciljno plovio uz obale Floride.

Američki predsjednik Franklin Roosevelt nije odgovorio na brzojav poslan s broda u kojem se moli pomoć. Izbjeglicama je rečeno da se moraju kvalificirati da bi dobili useljeničku vizu, proces koji je trajalo godinama. Kanada je također odbila primiti putnike i brod je zaplovio natrag u Hamburg. Kanadski premijer Justin Trudeau 2018. godine ispričao se zbog odbijanja ulaska izbjeglica.

Kapetan je bio očajan

Kapetan broda, antinacist Gustav Schroeder, inzistirao je da se prema putnicima postupa ljubazno. Tijekom putovanja uklonio je obaveznu Hitlerovu sliku tijekom molitve za šabat petkom uvečer. Toliko je bio ogorčen da je razmišljao nasukati brod u Engleskoj ili Francuskoj.

Humanitarna skupina American Jewish Joint Distribution Committee osigurala je pola milijuna dolara da izbjeglice prihvate europske zemlje. Brod je u lipnju pristao u Antwerpen, Britanija je primila 287 Židova, Belgija 273, a Nizozemska 194. Drugi su našli smještaj u Francuskoj.

Nakon izbijanja Drugog svjetskog rata, Belgija, Francuska i Nizozemska su napadnute, manje od godine dana kasnije. Dvjesto pedeset i četiri putnika s broda St. Louis ubijeno je u koncentracijskim logorima.