Novo istraživanje tvrdi kako kronični stres na poslu doslovno mijenja mozak

Osobe koje pregorijevaju na poslu mogu imati ozbiljne neurološke probleme

FOTO: Omri gal/Flickr

Novo istraživanje otkriva kako pregorijevanje na poslu i kronični stres mogu rezultirati ozbiljnim neurološkim posljedicama koje potom vode do kroničnog umora, otuđenosti i osjećaja nedjelotvornosti.

Istraživanje koje je provela Armita Golkar, doktorica Karolinska instituta u Švedskoj i kojeg su citirale Udruge za psihološku znanost navodi kako kronični stres može promijeniti neuronske spojeve u mozgu i polaagano uništiti sposobnost koja nam omogućuje da se nosimo sa stresom.

Istraživanje je obuhvatilo 40 ispitanika koji su imali simptome kroničnog stresa i svi su ispitanici naveli kako je njihov stres nastao zbog posla kojim se bave. Neki od njih rade 60 do 70 sati tjedno posljednjih sedam godina.

Praćenje emocionalnih reakcija

Znanstvenici su ujedno proveli istraživanje na 70 zdravih ispitanika koji nemaju simptome kroničnog stresa i oni su u istraživanju poslužili kao kontrolna grupa. Svi su ispitanici izvodili jednake zadatke povezane s kontrolom emocija.

Tijekom izvođenja zadatka ispitanicima su se prikazivale neutralne i negativne slike nakon čega su oni morali sputati, povećati ili kontrolirati emocionalne svoje reakcije.

Dok su ispitanici promatrali zadane slike, znanstvenici su puštali iznenadne zvukova i mjerili reakcije ispitanika putem elektroda koje su se nalazile na njihovim licima. Rezultati su pokazali da ispitanici koji imaju problema sa stresom teže se nose s novim stresom.

Dugoročna šteta za poslovanje

Preveliki stres na poslu ima dugoročne posljedice
Preveliki stres na poslu ima dugoročne posljedice bark/Flickr

Znanstvenici su također napravili CT mozga ispitanika i otkrili su da je njihova amigdala, dio mozga povezan sa strahom i agresijom, bila veća kod ispitanika koji su imali problem s kroničnim stresom. Većina takvih ispitanika imala je jaču povezanost između amigdale i područja mozga koje je odgovorno za emocionalnu rastrojenost.

Osobe s kroničnim stresom imaju problema s kontroliranjem emocija zbog slabe veze između amigdale i predfrontalnog korteksa mozga, a znanstvenici smatraju da osobe koje ne mogu sputati negativne emocije mogu brzo razviti simptome depresije.

Kathleen Hall, stručnjakinja za stres, navodi kako je za rješavanje stresa najbolji ACE sistem. Taj sistem navodi kako bi ljudi trebali biti svjesni koji faktori potiču razvoj stresa i da bi trebali birati jedan faktor koji ćemo ublažiti kako bi se razina stresa smanjila.

Ona također predlaže da je dobro razgovarati s poslodavcem o ovome problemu jer su mnoge tvrtke svjesne da preveliki stres kod njihovih radnika može imati loše dugoročne posljedice na poslovanje.