Novoobjavljeno istraživanje daje nekoliko zanimljivih odgovora na pitanje što su neandertalci zapravo jeli
Španjolski su preferirali pinjole i mahovinu, belgijiski su jeli nosoroge
Najnovija istraživanja pokazala su kako su neki naši preci jeli divlje ovce i vunaste nosoroge, dok su drugi više naginjali jednostavnijim obrocima, kao što su gljive i mahovina. Znanstvenici su analizirali zubni plak na ostacima zubala petorice neandrtalaca pronađenih u Španjolskoj i Belgiji.
Rezultati ovog istraživanja, koji su objavljeni danas u časopisu Nature, pokazuju kako su nam daleki rođaci sličniji nego što smo mislili. Naime, njihov je način prehrane, kao i danas, ovisio o podneblju u kojem žive. Istraživanja na ostacima zubi dokazala su kako su španjolski neandertalci jeli gljive, pinjole i mahovinu, dok su se belgijski hranili nosorogom, ovčetinom i gljivama.
Ostaci životinjske dlake i peluda na zubima
Smatra se da su neandrtalci nestali prije 40 tisuća godina, a znanstvenici su desetljećima istraživali njihove ostatke. “Na zubima smo pronašli komadiće životinjske dlake i peludna zrnca”, izjavila je za Business Insider voditeljica ovog znanstvenog projekta Keith Dobney, profesorica na Odjelu ljudske paleoekologije na Sveučilištu Liverpool u Londonu.
Način prehrane je imao ogroman utjecaj na njihovu oralnu mikrobiomu, odnosno sastav genoma i mikroba na zubima, koja daje ključne informacije o razvoju bolesti, poput dijabetesa, karcinoma i raznih srčanih bolesti. Najveći utjecaj na nastanak bakterija u ustima ima meso.
“Primijetili smo ogromne razlike u mikrobiomi onih neandertalaca koji su se hranili isključivo mesom i onih koji su jeli isključivo bilje”, objašnjava Dobney. U jednom trenutku naši su preci prestali biti lovci i počeli su se baviti poljoprivredom. Tada su promijenili način prehrane, ali i sastav bakterija u svome tijelu.
‘Više od živina koje su okolo trčale s batinama’
Na zubalu jednog neandertalca otkrili su ostatke topole, biljke s protuupalnim svojstvima, preteču današnjeg Aspirina. Drugi neandertalac je patio od dentalnog apscesa, odnosno bolne nakupine gnoja unutar zuba. “Taj apsces je bio prilično velik. Mislim da je neandertalac sigurno trpio užasnu bol”, kaže Dobney.
Znanstvenica kaže kako je moguće da je neandertalac slučajno pojeo topolu, ali da ipak smatra kako je to napravio svjesno, odnosno da se na taj način liječio, posebno zbog toga što topola nije jestiva. “Očito da neandertalce više ne smijemo doživljavati kao nekakve živine koje okolo trče s batinama. To su demantirala brojna istraživanja”, zaključuje znanstvenica.