Okej, svijetom možda ne šetaju klonovi, ali ovca Dolly je inspirirala neka jako važna istraživanja
Dolly je bila dokaz da je moguće mijenjanje ekspresije gena
Prije dvadeset godina, znanstvenici sa Edingurgh’s Roslin Instituta predstavili su najpoznatiju ovcu u povijesti. Došla je na svijet sedam mjeseci ranije i bila je prvi sisavac kloniran od stanica odrasle ovce. Nazvana je po country pjevačici Dolly Parton, u počast mliječnoj žlijezdi iz koje je klonirana.
Njezino rođenje punilo je novinske naslove od kojih su mnogi sugerirali da će ta životinja koja pase škotsku travu, biti preteča budućnosti kada će biti moguće klonirati ljude. Predviđanja su uključivala čak vojske klonova, ljude koji će doći na svijet da im se uzmu organi za transplataciju i mrtve ljude uskrsnule u petrijevim posudama.
Budućnost koja nikada nije došla
Ta se budućnost nikada nije dogodila. Jedan od razloga je etički, iako smo skoro blizu kako treba klonirati ljude, nismo ništa bliže oko slaganja bismo li trebali. Osim nekoliko iznimaka u stvaranju miševa i štakora za laboratorijska istraživanja, kloniranje životinja nije baš tako korisno. Značaj ovce Dolly je u tome da će istraživanja koja je ona inspirirala kod matičnih stanica spasiti više života nego što bi klonirani organi donora ikada mogli.
Japanska biologinja koja se bavi matičnim stanicama, Shinya Yamanaka, jedna je od onih koje je inspiriralo Dollyno rođenje. Dolly je bila dokaz da je moguće mijenjanje ekspresije gena zamjenom jednog nukleusa drugim. Yamanaka je usvojila proces pretvaranja odraslih ljudskih stanica u matične stanice koje mogu sazrijeti u puno različitih vrsta stanica.
Istraživanje matičnih stanica
Stanice koje su stvorene Yamanakinom tehnikom, poznate su pod nazivom inducirane pluripotentne matične stanice koje omogućuju znanstvenicima da istražuju matične stanice koje daju šansu za život bez oslanjanja na strogo kontrolirane, etički upitne, matične stanice ljudskog embrija.
Većina matičnih stanica koje se danas koriste, načinjene su Yamanaka tehnikom. Danas se matičnim stanicama nastalima tom tehnikom reprogramiraju stanice da bi se obrnuo proces starenja i bolesti. Yamanaka je 2012. godine podijelila Nobelovu nagradu s Johnom Gurdonom sa Cambridgea, koji je 50 godina prije klonirao prvi životinjski embrio koristeći stanice odrasle jedinke.
Imala je šest zdravih janjića
Embrio žabe imao je isti DNK kao odrasla žaba čime je Gurdon pokazao da je moguće zaustaviti starenje. Dolly, kazao je Gurdon Quartzu, je bila vrlo važan korak u reprogramiranju stanica odraslih da stvore stanice embrija iz kojih može biti dobijeno puno drugih nevezanih odraslih stanica.
Dolly je svoje dane proživljela Rosline Institutu i imala šest zdravih janjića (Bonnie, Sally, Rosie, Lucy, Darcy i Cotton), prije nego je CT snimka pokazala tumore na Dollynim plućima. Eutanizirana je 14. veljače 2003. godine u dobi od šest godina i permanentna je postava izložbe u Nacionalnom muzeju Škotske.