Neurokirurg iz Rijeke stvara cjepivo protiv najmalignijeg tumora na mozgu. Ispričao nam je sve o tome

Znanstvenik Hrvoje Šimić s riječkog Medicinskog fakulteta i njegov tim suradnika započeli su razvoj terapeutskog cjepiva namjenjenog oboljelima od tumora na mozgu, glioblastoma. To je najmaligniji tumor mozga te jedan od najmalignijih i najopasnijih tumora od kojih čovjek može oboljeti. On je ujedno i najčešći primarni tumor mozga, no njegova pojavnost, na sreću, nije visoka i kreće se od četiri do šest oboljelih na 100 tisuća stanovnika.

“Cilj projekta je testirati jedan novi pristup u razvoju antitumorskih cjepiva spajanjem virusnih i tumorskih antigena u jedinstveni vektor”, kaže dr. Šimić za Telegram. Taj maligni tumor najčešće se javlja u 50-im i 60-im godinama života, a ne postoje jasni predispozicijski faktori. Uz najbolju moguću terapiju, pacijenti prežive maksimalno dvije godine.

Hrvoje Šimić osim na istraživačkom radu, radi i kao neokirurg na Klinici za neurokirurgiju KBC Rijeka, te je u svom poslu imao iskustva s operacijama oboljelih od glioblastoma. Ovaj tumor ima izraženi infiltrivni rast, a i njegova smještenost u mozgu dovodi do toga da ga nije moguće kirurški u cijelosti odstraniti.

Između 70 i 90 posto ljudi zaraženo virusom

Terapija se sastoji od operacijskog liječenja kojem je cilj smanjenje tumorske mase i olakšanje simptoma, te kako bi se bolesnik pripremio za drugu fazu liječenja, zračenje i kemoterapiju. Cjepivom koje dr. Šimić i kolege pokušavaju stvoriti pokušat će se potaknuti imunološki sustav oboljelih na proizvodnju protutijela i zaštitnih stanica ubojica usmjerenih na tumor.

“Kako je istraživanjima dokazana i ekspresija virusnih proteina na tumorskim stanicama cilj je istovremenom stimulacijom na virusne i tumorske antigene dobiti jaki imunološki odgovor koji bi uništio tumor. Nažalost citomegalovirus pomaže tumoru u njegovoj otpornosti na kemoterapiju, što tumor čini agresivnijim i teže izlječivim”, objašnjava dr. Šimić. Procjenjuje se da je između 70 i 90 posto ljudi zaraženo citomegalovirusom koji je latentno prisutan u ljudskom organizmu i osim kod ljudi narušenog imunološkog sustava ovaj, virus ne izaziva bolest. Nije dokazana uzročno-posljedična povezanost između infekcije citomegalovirusom i tumora na mozgu.

Na Medicinskom fakultetu u Rijeci dugi niz godina se istražuje biologija citomegalovirusa i to pod vodstvom prof. dr. Stipana Jonjića. “S profesorom Jonjićem surađujem dugi niz godina, on mi je i mentor u izradi doktorata. Zahvaljujući njegovim uspjesima stvoreni su preduvjeti za provedbu ovog projekta”, rekao je dr. Šimić. Dodao je kako su prve publikacije i radovi na temu citomegalovirusa i glioblastoma vezani su za dr. Charlsa S. Cobbsa, neurokirurga iz SAD-a.

U tijeku je izrada prototipa cjepiva

Ideja riječkog tima znanstvenika je proizvesti cjepivo kojim će se istovremeno podignuti imunost na citomegalovirus i pojačati imunost na tumor. Tako će cjepivo postati oružje kojim će se s dvije strane kontrolirati tumor.

“Istraživanje je u početnoj fazi. Dakle u tijeku je izrada prototipa cjepiva”, kazao je Šimić. Financiranje projekta odobrila je Svjetska banka preko programa Proof of Concept Program (PoC) agencije HAMAG-Bicro. Cilj tog programa je poticanje inovativnosti financiranjem inovativnih projekata u omjeru od 65 do 90 posto. Hrvoje Šimić prijavio je projekt na 6. PoC, a odobreno im je 350.000 kuna, od ukupno 450.000 kuna koliko je vrijedan.

“Mi smo dobili najviše bodova na natječaju zahvaljujući važnosti teme i inovativnosti pristupa”, rekao je dr. Šimić. Cilj riječkog tima znanstvenika je u idućih godinu dana provjeriti može li njihovo integrirano cjepivo potaknuti adekvatan imunološki odgovor na antigene virusa i tumora i tako usporiti rast tumora kod eksperimentalnih životinja. No kako se radi o virusu koji može inficirati samo ljude, nemaju opciju provoditi klasična istraživanja na životinjama.

Za godinu dana će znati rezultate

“U tu svrhu mi koristimo tzv. humanizirane miševe. To su miševi kojima nedostaje imunološki sustav. Njima se transplantiraju ljudske matične stanice, iz kojih se razvijaju imunološke stanice koje mogu razviti imunološki odgovor. U njima se testira eksperimentalno cjepivo”, objasnio je dr. Šimić. Ukoliko njihov prototip cjepiva pokaže dobar rezultat vjerojatno će uspostaviti suradnju s institucijama koje imaju znanja i kapaciteta za daljnju provedbu ovakvog tipa istraživanja, kao i intelektualnu zaštitu otkrića.

Projekt je službeno započeo u lipnju 2016., a ova faza traje godinu dana. “Službeno je pet članova projekta, međutim neslužbeno tim je puno veći jer su mnogi dodatno uključeni u pojedine faze rada”, kazao je dr. Šimić i dodao kako se cjepivo testira u Centru za proteomiku Medicinskog fakulteta u Rijeci.

“Osobno mi je vrlo važno ograditi se od bilo kakvog oblika senzacionalizma. Iako je ideja originalna, projekt je u početnim fazama. Ovo istraživanje treba shvatiti kao početak jednog dužeg procesa i staviti ga u realne okvire”, zaključuje dr. Šimić.