Ovo je 6 stvari koje su štetne za vaše srce, a nisu pušenje, loša prehrana i nedostatak kretanja

Pušenje, nezdrava prehrana i nedostatak kretanja sve su loše navike koje štete srcu. No osim ovih očitih, postoje i druge navike koje mogu dramatično povećati rizik od srčanog ili moždanog udara.

Iako je pušenje jedan od glavnih čimbenika koji povećavaju vjerojatnost srčanih bolesti, korištenje električnih cigareta nije bezopasna alternativa, prema novom istraživanju u kojem su istraživači četiri godine pratili zdravlje više od 175.000 ljudi prosječne dobi od 52 godine. Otkrili su da osobe koje koriste e-cigarete imaju 19 posto veći rizik od zatajenja srca u odnosu na ispitanike koji nikad nisu koristili električne cigarete, piše The Telegraph.

Dr. Yakubu Bene-Alhasan, glavni autor studije, kaže: ”Sve više i više studija povezuje e-cigarete sa štetnim učincima i otkriva da one možda nisu tako sigurne kao što se prije mislilo. Vrijedno je razmisliti o posljedicama za vaše zdravlje, posebno u pogledu zdravlja srca”.

1. E-cigarete nisu rješenje

Ranije studije pokazale su da električne cigarete povećavaju krvni tlak, ubrzavaju rad srca i pridonose suženju krvnih žila, a sve to može oštetiti organ. ”Oštećenja srca nisu otklonjena prelaskom s običnih cigareta na električne”, objašnjava Francesco Cappuccio, profesor kardiovaskularne medicine i epidemiologije na Sveučilištu Warwick.

Zasićenje nikotinom uzrokuje otvrdnuće malih krvnih žila, uglavnom u plućima, što dovodi do plućne hipertenzije – visokog krvnog tlaka u plućnim žilama, što opterećuje srce, objašnjava profesor medicine i dodaje da to u konačnici može dovesti do zatajenja srca. Uz to, pušenje električnih cigareta može uzrokovati plućnu fibrozu, stanje u kojemu se pluća oštećuju i imaju ožiljke. To pak uzrokuje otvrdnuće pluća, smanjenu cirkulaciju i visok krvni tlak, što opterećuje lijevu stranu srca.

2. Pesimizam nije zdrav

Izgleda da bi optimističan pogled na život zapravo mogao koristiti vašem zdravlju. Istraživači sa University Collegea u Londonu pratili su više od 350 pacijenata koji su bili hospitalizirani nakon što im je bio blokiran dotok krvi u srce, što se obično događa zbog srčanog udara ili angine. Prije otpuštanja, pacijenti su ispunjavali upitnike koji su procjenjivali njihov optimizam i bilježili podatke o svojim životnim navikama.

Nalazi, objavljeni 2015. godine, otkrili su da su najpesimističniji pacijenti imali dvostruko veću vjerojatnost da će doživjeti srčani udar, zahtijevati operaciju srca ili umrijeti tijekom sljedeće četiri godine, u usporedbi s onima koji su bili optimističniji. Tim znanstvenika rekao je da se ovo otkriće može objasniti životnim navikama povezanima s pesimizmom.

Na primjer, pesimističniji pušači imali su veću vjerojatnost da će nastaviti s tom navikom nakon boravka u bolnici, dok je većina optimističnih odbacila cigarete. “Nije do kraja još shvaćeno kako emocije poput pesimizma mogu utjecati na zdravlje, ali postoji hipoteza da mogu pridonijeti zdravlju kardiovaskularnog sustava kroz učinke na stres, krvni tlak i protok krvi”, kaže Ioanna Tzoulaki, profesorica epidemiologije kroničnih bolesti na Imperial Collegeu u Londonu.

3. Visina utječe na srce

Dok se utjecaj pesimizma još istražuje, već desetljećima znanstvenici znaju da postoji korelacija između visine i zdravlja, a studije pokazuju da su dijabetes tipa 2 i Alzheimerova bolest češći među niskim osobama, dok su visoki ljudi izloženi većem riziku od raka i krvnih ugrušaka. Studija iz 2015. godine na Sveučilištu u Leicesteru otkrila je da za svakih 6,5 centimetara ispod prosječne visine, rizik od bolesti koronarnih arterija povećan je za 13,5 posto.

Novija otkrića, temeljena na genetskim podacima gotovo 200.000 ljudi, sugeriraju da geni povezani s niskim rastom povećavaju rizik od bolesti koronarnih arterija. ”Niži ljudi imaju veću vjerojatnost da će razviti srčanu bolest od viših ljudi. Povezanost između visine i kardiovaskularnih bolesti može biti posredovana profilima lipida, krvnim tlakom, funkcijom pluća ili otkucajima srca”, kaže profesor Tzoulaki.

4. Hrkanje može biti opasno

Jedna od iznenađujućih stvari koje mogu povećati rizik od srčanih bolesti ili infarkta jest hrkanje. Redovito hrkanje može biti znak apneje za vrijeme spavanja, stanja u kojemu se disanje prekida tijekom spavanja. Smatra se da ponavljajući prekidi u disanju oštećuju srce i naprežu kardiovaskularni sustav te mogu dovesti do visokog krvnog tlaka te moždanih i srčanih udara ako se ne liječe.

Studija Sveučilišta Stanford, koja je proučavala podatke 766.000 odraslih osoba u Sjedinjenim Državama u dobi od 20 do 50 godina, otkrila je da su oboljeli od apneje imali 60 posto veću vjerojatnost da će doživjeti moždani udar tijekom sljedećeg desetljeća, u usporedbi s onima koji ne hrču redovito. Sanjiv Narayan, profesor medicine na sveučilištu i glavni autor spomenute studije, predstavio je nalaze na kongresu Europskog kardiološkog društva u kolovozu. Tada je rekao da je apneja za vrijeme spavanja vrlo česta, ”ali je nekako ignoriramo jer mislimo da je trivijalna smetnja”.

U najtežim slučajevima oboljeli mogu imati više od 80 apneja, što je više od jedne apneje u minuti. “To dovodi do kontinuirane hipoksije, odnosno niske razine kisika u krvi i niske razine kisika u vašem mozgu. Ovo je definitivno faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, visoki krvni tlak, dijabetes, pretilost, bolesti srca, moždani udar i zatajenje srca. Sve su one povezane s neliječenom opstruktivnom apnejom u snu”, kaže profesor Cappuccio. ”

Ako redovito hrčete, a vaš partner također kaže da primjećuje da noću prestajete disati, svakako otiđite liječniku”, preporučio je. Mnogi se slučajevi apneje mogu učinkovito liječiti CPAP aparatom.

5. Nedostatak vitamina D

Među faktorima koji utječu na rizik od srčanih bolesti je i nedostatak vitamina D. Osim bolova u kostima, slabosti mišića i umora, nedostatak također može povećati rizik od lošeg zdravlja srca.

Jedna studija istraživača s QIMR Berghofer Instituta za medicinska istraživanja u Queenslandu pratila je više od 20.000 ljudi u dobi od 60 do 84 godine, od kojih je polovica uzimala dodatke vitamina D tijekom pet godina. Rezultati, objavljeni u BMJ-u prošle godine, pokazuju da je stopa kardiovaskularnih poremećaja, poput srčanog udara, moždanog udara i operacije srca, bila devet posto niža među onima koji su uzimali dodatak prehrani s vitaminom D. Nalazi pokazuju da bi se jedan slučaj mogao spriječiti na svake 172 osobe koje su uzimale dodatak vitamina D.

Međutim, Cappuccio upozorava na nepotrebno uzimanje vitamina jer ono pak može dovesti do previsokih razina. ”Ako uzmete previše bez ikakve potrebe, možete razviti nepravilan rad srca i fibrilaciju atrija”, kaže. Savjetuje se da svatko uzima dnevni dodatak vitamina D tijekom jeseni i zime, jer tada nema dovoljno sunčeve svjetlosti da ga tijelo samo proizvede dovoljno.

6. Žene su u većem riziku

Niz zdravstvenih problema, uključujući srčane, ženama donosi menopauza. Ona povećava rizik od srčanog i moždanog udara, prema studiji predstavljenoj ovaj tjedan na konferenciji American College of Cardiology.

Istraživači su promatrali 579 žena u postmenopauzi i isti broj muškaraca slične dobi i zdravlja. Svaki je ispitanik imao dva skeniranja, u razmaku od jedne godine, kako bi se provjerila razina plaka u njihovim arterijama. Rezultati su pokazali da se koncentracija plaka kod žena povećala dvostruko više nego kod muškaraca.

Tim je sugerirao da ženski spolni hormon estrogen štiti srce, što znači da kada razine padnu tijekom menopauze, njihov rizik od srčanih problema brzo raste. ”Nakon menopauze, žene imaju puno manje estrogena i prelaze na profil s više testosterona. Ovo utječe na način na koji vaše tijelo skladišti mast, gdje skladišti masnoću i način na koji prerađuje mast, čak i na način na koji se vaša krv zgrušava. Sve te promjene povećavaju rizik od razvoja bolesti srca”, objašnjava glavna autorica studije dr. Ella Ishaaya, liječnica interne medicine u Medicinskom centru Harbor-UCLA u Torranceu u Kaliforniji.