Nekad je nužno odabrati stranu

Pčelama su na leđa zalijepili senzor, znanstvenici vjeruju da će tako razriješiti misterij njihova odumiranja

Senzor snima izloženost pesticidima, prehranu pčela, zagađenje zraka i vode

FOTO: flickr

Međunarodna grupa znanstvenika, uzgajivača pčela i tehnoloških kompanija upotrebljava najsuvremeniju tehnologiju da bi pokušala ustanoviti zašto pčele širom svijeta odumiru. Na leđa 10.000 zdravih pčela zalijepljeni su senzori da bi se pratilo njihovo kretanje. Ti tragači šalju informacije o kretanju u njihove košnice gdje je smješten prijemnik veličine pola kreditne kartice.

Australski znanstvenici koji sudjeluju u ovom globalnom projektu uspoređuju senzore sa odraslom osobom koja nosi ruksak, a težina senzora je trećina težine koju pčela može ponijeti. Na žalost, čovjek može odbaciti ruksak kad poželi, a ovaj senzor ostaje na leđima pčele do kraja njenog vijeka.

Ova mikroskopska tehnologija razvijena je u Tasmaniji, a financira ju već dvije godine Australia’s Commonwealth Scientific and Industrial Research Association kao dio međunarodnog projekta istraživanja zdravlja pčela.

Količine meda sve su manje

uš
Uš Varroa čest je krivac Jon Gascoyne

Diljem svijeta pčele nestaju zbog gubitka staništa, pesticida i bolesti, kažu znanstvenici. Zbog toga su i količine meda sve manje. U nekim dijelovima svijeta zdrave košnice pčela jedan dan funkcioniraju kao sat i onda drugi dan sve umru iz posve neobjašnjivih razloga. To je postalo toliko često da je i dobilo naziv poremećaj kolapsa kolonije. Niti jedan znanstvenik radeći sam ne može odgonetnuti ovaj problem.

Zadnje desetljeće uš Varroa kriva je za nestajanje puno košnica. Australske pčele postale su imune na nju, stavljajući Australiju u idealnu poziciju da koordinira globalno istraživanje. Minijaturni senzori koje su razvili teže samo 5.4 miligrama i sadrže bateriju koju pokreću vibracije. Senzor snima kada je pčela van košnice i udaljenost koju svaka pčela preleti.

Zbog senzora nose puno manje peludi

Svaki senzor snima izloženost pčele pesticidima, zagađenje zraka i vode, vrijeme i bilježi prehranu pčela. Pčele su obično predvidljivog ponašanja pa promjene mogu pokazati faktore stresa ili promjene u okolišu.

“Pčele koje nose senzore ne mogu ponijeti puno peludi ali ovo je jedini način da puno naučimo o životu pčela i da možda otkrijemo zašto dolazi do poremećaja kolapsa kolonije”, kaže voditelj projekta profesor Paulo de Souza. Nije problem samo u uši Varroa, i drugi čimbenici uzrokuju nestajanje pčelinjih kolonija. Možda jednostavno odumiru. Vrlo je zanimljivo promatrati život pčela, kako su organizirane, kako su odane pčeli matici i košnici te kako surađuju. Puno se može naučiti iz toga kako ovi kukci žive, rade i umiru.