Pokušali smo photoshopom dodati kosu našim ćelavim uglednicima iz povijesti. Ovaj put smo čak i uspjeli

Trinaestorici povijesnih ličnosti, čije glave iz knjiga i udžbenika pamtimo potpuno ili djelomično bez kose, dodali smo razne, uglavnom pristojne, frizure. Da biste vidjeli svakog od njih sa i bez dlaka na glavi samo povucite lijevo ili desno kružić koji se nalazi u sredini fotografije

PišeMatej Devčić 10. 06. 2015. 183 preporuka

Nakon što smo photoshopom pokušali skinuti brade našim povijesnim velikanima, ovoga puta je došao red na poznate ćelavce iz hrvatske povijesti. Unatoč nedostatku kose njihova reputacija je bila značajna. Oni su nas zadužili svojim odlukama ili djelima, a neki od njih su bili svjetski renomirane ličnosti.

Odlučili smo izabrati najbitnije (ćelave) osobe iz političkog, kulturnog i društvenog života Hrvatske i promijeniti njihov izgled. U povijesti su perike bile sasvim uobičajena stvar, pogotovo u razdoblju 18. stoljeća kada je ovaj trend zahvatio čitavu Europu, a one su se nosile radi mode, kozmetike ili kod kulturnih i vjerskih rituala.

Vjerojatno bi bilo urnebesno da su neki naši poznati ćelavci koristili perike, ali oni su bili ponosni na svoju frizuru ili se jednostavno nikada nisu zamarali njome. Ipak, mi smo im odlučili dodati malo kose.

1. Ante Trumbić, političar, 1864. – 1938.

Ante Trumbić bio je hrvatski političar i pravnik. On je bio bitna politička figura Države Slovenaca, Hrvata i Srba. S Franom Supilom je 1915. u Londonu osnovao Jugoslavenski odbor koji je tijekom Prvog svjetskog rata djelovao na ujedinjenju austrougarskih južnoslavenskih zemalja sa Srbijom i Crnom Gorom.

2. Dragutin Domjanić, pjesnik, 1875. – 1933.

Dragutin Domjanić je jedan od naših najpoznatijih pjesnika i autor je djela kajkavske zbirke ‘Kipci i popevke’. On je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskog dijalektalnog izraza.

3. Miroslav Krleža, pisac, 1893. – 1981.

Miroslav Krleža je jedan od naših najvećih i najcjenjenijih pisaca 20. stoljeća. Njegovo stvaralaštvo uključuje golem opus, a svoja najsnažnija ostvarenja na svim poljima objavljuje tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća.

4. Andrija Mohorovčić, seizmolog, 1857. – 1936.

Andrija Mohorovčić je poznat zbog svog rada na područjima meteorologije i seizmologije. Prvi je u svijetu na osnovi valova potresa utvrdio plohu diskontinuiteta brzina, koja dijeli koru od plašta Zemlje, a ona je u njegovu čast nazvana Mohorovčićevim diskontinuitetom.

5. Ksaver Šandor Gjalski, književnik i političar, 1854. – 1935.

Ksaver Šandor Gjalski je hrvatski političar i književnik poznat po djelima ‘Pod starimi krovovi’, ‘Na rođenoj grudi’ i ‘Dolazak Hrvata’, a on je ujedno bio i urednik lista Vienac.

6. Levin Rauch, ban, 1819. – 1890.

Levin barun Rauch de Nyek obnašao je bansku čast za sklapanje hrvatsko-ugarske nagodbe, i prvi hrvatski ban nakon 1868. godine. On je također bio osnivač Mađarona koji su se borili protiv ilirskog pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.

7. Ivan Mažuranić, pjesnik, jezikoslovac i političar, 1814. – 1890.

Ivan Mažuranić je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, političar i hrvatski ban od 1873. pa do 1880. godine. On je bio najznačajnija ličnost Hrvatskog narodnog pokreta, a kao jezikoslovac ostvario je prvi moderan hrvatski rječnik.

8. Antun Lučić (Lukić), mineralog, 1855. – 1921.

Antun Lučić, prema nekim navodima možda Lukić, zaslužan je za prvu naftnu bušotinu u Teksasu. Zbog života u SAD-u amerikanizirao je svoje ime u Anthony Francis Lucas, i uvršten je među 200 najzaslužnijih Amerikanaca.

9. Mile Starčević, političar, 1862. – 1917.

Mile Starčević je hrvatski političar i bio je saborski zastupnik u periodu od 1892. pa do 1917. Njegov stric je bio Ante Starčević, a Mile je bio jedan od najaktivnijih pravaša.

10. Josip Juraj Strossmayer, biskup, teolog i političar, 1815. – 1905.

Josip Juraj Strossmayer je hrvatski biskup, teolog, pisac i političar i smatra se najznačajnijom ličnosti 19. stoljeća. U tom periodu je izložio svoju viziju balkanske federacije pod Habsburgškom vladavinom, i osnivač je Jugoslavenske akademije znanost i umjetnosti.

11. Lavoslav Ružička, kemičar, znanstvenik, 1887. – 1976.

Lavoslav (Leopold) Ružička prvi je Hrvat koji je dobio Nobelovu nagradu za kemiju. Nositelj je osam počasnih doktorata i njegov znanstveni rad bio je fokusiran na kemiji, biokemiji i problemima evolucije.

12. Fran Kušan, biolog, bonatičar, planinar, 1902. – 1972.

Fran Kušan bio je hrvatski botaničar, biolog, planinar i putopisac. Njegova vizija je bila osnivanje botaničkih vrtova diljem hrvatske, a 1957. godine osnovao je Botanički vrt ljekovitog bilja koji je u sastavu Farmaceutskog-biokemijskog fakulteta, i on danas nosi naziv po njemu.

13. Josip Jelačić, ban i general, 1801. – 1859.

Ban čiji kip krasi trg u Zagrebu koji je dobio ime po njemu. U očima svojih suvremenika, Josip Jelačić je bio najpopularnija ličnost.

Povijesnim ličnostima photoshopom kosu dodala: Nikolina Lelak/Telegram