Pokušali smo photoshopom skinuti brade našim velikanima. Nije posve uspješno, ali je iznimno zabavno

Mnoge naše povijesne osobe bile su markantne i bitne ličnosti. Svojim radom doprinijeli su razvoju kulture, politike i društva. Kada vidimo njihove fotografije vrlo brzo spojimo lice s imenom i uz njih vjerojatno vežemo određeni opis, ili frazu po kojoj su postali zapamćeni.

Vremena se mijenjaju, kao i trendovi u povijesti, ali trend muških brada je univerzalan i nepromjenjiv. I naši uglednici su se mogli pohvaliti svojim bradama (i brkovima) bez kojih ih, zapravo, ne možemo baš zamisliti. Kada bi ipak maknuli njihovo prepoznatljivo obilježje, spajanje lica na fotografijama s poznatim imenima bi dobilo jednu sasvim novu dimenziju. I postalo malo teže. Brada možda ne čini čovjeka, ali u ovom slučaju stvara povijest. A mi smo photoshopom pokušali dočarati kako bi devet hrvatskih velikana izgledalo bez brade. Možda pokušaj nije posve uspješan, ali zato nije ništa manje zabavan.

1.) Nikola Šubić Zrinski, vojskovođa, 1508. – 1566.

Naš veliki vojskovođa cijenjen je u Japanu zbog svoje časne i samurajske smrti. U počast njegovoj doprinosu u obrani Sigeta, japanski zborovi često izvode ariju iz opere “Nikola Šubić-Zrinski”.

2.) Ivan Meštrović, kipar, 1883. – 1962.

Meštrovića se smatra našim kontroverznim umjetnikom čiji bi se život mogao pretočiti u film ili roman.

3.) August Šenoa, književnik, 1838. – 1881.

Svi su za lektiru čitali njegovo “Zlatarevo Zlato”, a svoj najveći umjetnički domet ostvario je kao romanopisac.

4.) Mirko Bogović, književnik, 1816. – 1893.

Mirko Bogović je jedan od tvoraca hrvatske novele. Bavio se odvjetništvom, književnošću i politikom. Bio je urednik časopisa Neven (1852); zbog tiskanja pjesme Domorodna utjeha I. Filipovića osuđen je na dvije godine tamnice.

5.) Josip Jelačić, ban, 1801. – 1859.

Ban čiji kip krasi trg u Zagrebu koji je dobio ime po njemu. U očima svojih suvremenika, Josip Jelačić je bio najpopularnija ličnost.

6.) Petar Preradović, pjesnik, 1818. – 1872.

U svojim vojničkim danima odlučio je postati pjesnikom. Svoj književni opus je podijelio u tri dijela: rodoljupke, različne pjesme i ljubovke. O pjesničkom talentu u obitelji Preradović govori činjenica da je njegova unuka autorica himne Republike Austrije.

7.) Ante Starčević, političar, 1823. – 1896.

Zbog svoje ideologije hrvatskog nacionalizma dobio je naziv “Otac Domovine”. Ako razmislite o njemu bez brade, vaš pogled na novčanicu od tisuću kuna više nikad neće biti isti.

8.) Stjepan Radić, političar, 1871. – 1928.

Rečenica “Ne srljajte kao guske u maglu!” bi mogla biti naša najcitiranija rečenica. Svatko je čuo za nju barem jednom u životu, a isto toliko puta ju je vjerojatno upotrijebio, barem prilikom odgovaranja na satu povijesti. Radić je naša najpoznatija ličnost u povijesti, a ujedno je i prvi hrvatski politolog.

9.) Junije Palmotić, književnik, 1607. – 1657.

Književnik koji je vjerojatno najpoznatija dubrovačka ličnost. Smatra se najboljim oblikovateljem pjesničkog jezika 17. stoljeća.

Brade u photoshopu skidali: Nikolina Lelak i Mihovil Radauš/Telegram