Polemike o bezglutenskoj prehrani, čini se, neće tako skoro stati. Stručnjakinja za hranu objašnjava što je stvarno bitno

Mnogi nisu sigurni što bi mislili o bezglutenskoj dijeti. Poznata dijetetičarka, Christy Brissette koju često pitaju što misli o bezglutenskoj dijeti, za Washigton Post, objasnila je svoj stav. Brissette nije mišljenja da bezglutenska dijeta ne pomaže nikome tko nema celiakiju i smatra da oko glutena postoji puno dezinformacija i pomodnih stavova.

U studiji s Harvarda objavljenoj nedavno, ističu se neke prilično dramatične stvari, objašnjava Brissette. Prema studiji, izgleda da bezglutenska dijeta povećava rizik srčanih bolesti, potpuno suprotno od učinka kojem su se nadali ljudi koji žele zdravije živjeti.

“Kao i puno studija o prehrani, rezulati nisu tako revolucionarni kako naslovi najavljuju”, kaže Brissette.” Ako pozorno čitate studiju, znanstvenici ustvari kažu da ljude koji ne boluju od celiakije, ne treba ohrabrivati da se tako hrane. To je puno drugačije nego kada naslovi tvrde da uopće ne treba jesti bezglutenski.”

Gluten i rizik srčanih bolesti

“Izbjegavanje glutena u hrani nije nužno zdraviji izbor, ovisi o onome sa čime ste ga nadomjestili. Bezglutenska dijeta može pomoći maloj grupi ljudi koji nemaju celiakiju i moramo oko stava biti tolerantniji,” smatra Brissette.

Nakon proučavanja rezultata studije, ne može se puno reći o vezi glutena i rizika od srčanih bolesti. Kada se proučavalo približan unos glutena i je li osoba imala infarkt tijekom 26 godina trajanja studije, učinak glutena nije se pokazao znakovitim. Znanstvenici su zatim ustanovljavali rizike srčanih bolesti koristeći statističke modele.

Pušenje i debljina, na primjer, su veliki faktori rizika pa su znanstvenici morali isključiti efekte koje ti faktori imaju da bi izolirali učinak glutena kao mogućeg faktora rizika. Zatim je provjeravan unos rafiniranog zrnja, gledao se rizik uzimanja cjelovitih žitarica s glutenom i rizik nastanka srčanih bolesti. Tek tu je utvrđen znakovit trend između uzimanja cjelovitih žitarica i smanjenog rizika srčanih bolesti.

Potrebna je eliminacijska dijeta

Znamo da cjelovite žitarice pomažu smanjenju rizika od srčanih bolesti. Uzimanje više cjelovitih žitarica u prehrani uz izbjegavanje rafiniranih je dobar pomak za srce, bez obzira na to sadrže li gluten ili ne. Neke se osobe okreću bezglutenskoj prehrani u nadi da će smršaviti i percipiraju da je to zdraviji način prehrane.

No, postoji jedna rastuća grupa ljudi koji su osjetljivi na gluten, a znanstvena zajednica je još uvijek podijeljena kako je definirati, dijagnosticirati i liječiti. Simptomi osjetljivosti na gluten kod osoba koje nemaju celiakiju može uključivati probavne probleme kao nadimanje i bol u abdomenu, proljev ili zatvor, glavobolje, umor, omaglicu mozga, depresiju, bol u zglobovima i osip na koži.

Ali kako ne postoji biomarker koji bi prepoznao osjetljivost na gluten, teško ju je, sa sigurnošću, dijagnosticirati. Način na koji se to može učiniti je eliminacija. Pod nadzorom nutricionista, osoba sa suspektnom osjetljivošću na gluten, uklanja određenu hranu iz prehrane i polako je nanovo uvodi, vodeći detaljne bilješke o tome kako se osjeća. Eliminacijska dijeta traži strpljenje i marljivost pa neki ljudi preskaču ovaj korak.

Nekoliko drugih potencijalnih razloga

Brissette kaže da njezina praksa pokazuje da neki stručnjaci za prehranu odmah preporučuju prehranu bez glutena, u nadi da će tako ukloniti svaki probavni problem koji osoba ima. Puno ljudi koji slijede bezglutensku dijetu, misle o sebi kao osobama koje imaju osjetljivost na gluten, a da uopće nisu konzultirali mišljenje stručnjaka kako bi utvrdili uzrok intolerancije na hranu.

Ako se ne osjećate dobro poslije uzimanja hrane koja sadrži gluten, to može biti i alergija na pšenicu, sindrom iritabilnog crijeva ili neka druga osjetljivost na hranu jer postoje i druge komponente na koje možemo biti osjetljivi. Postoji i preklapanje osjetljivosti na gluten i sindroma iritabilnog crijeva, a tome se može pomoći držanjem FODMAP dijete.

FODMAP dijeta je dijeta s manjim udjelom osmotski aktivnih tvari, odnosno tvari koje navlače vodu u probavni sustav, na prvom mjestu u crijeva. Najčešće su to namirnice koje se ne upijaju dovoljno kroz crijevne resice pa ih fermentiraju crijevne bakterije tako da postaju osmotski aktivne. To znači izbjegavanje fermentirajućih alkoholnih šećera i šećera općenito, uključujući laktozu i fruktozu.

Stvar je u raznolikoj, zdravoj prehrani

Ljudi možda izbjegavaju protein gluten bez istraživanja učinaka FODMAP prehrane. Istraživanje na 147 odrasle osobe koje su za sebe tvrdile da imaju osjetljivost na gluten, pokazalo je da je samo 25 posto bilo u pravu. Postoje i tvrdnje da je osjetljivost na gluten psihosomatska. Jedan od problematičnih učinaka bezglutenske dijete može značiti da se kod nekih osoba ne dijagnosticira celiakija.

Prvo treba isključiti ovu opasnu bolest jer nedijagnosticirana celiakija vodi do toga da oboljeli mogu biti izloženi glutenu u tragovima što im može biti itekako štetno za zdravlje. Dijetetičarka Brissette kaže da je imala pacijente koji su tvrdili da se osjećaju bolje ako ne jedu gluten. To je možda zbog toga jer nadomještaju hranu s glutenom s više povrća i bezglutenskog cjelovitog zrnja.

Iako se neki ljudi osjećaju bolje na bezglutenskoj dijeti i može im se poboljšati probava hrane, pozitivni rezultati ne događaju se uvijek. Ako vam je prehrana bez glutena bijeg od nezdrave hrane, izbjegavanje će vam svakako popraviti kvalitetu prehrane. “Ključ je u raznolikoj prehrani, bogatoj hranjivim tvarima bez obzira na to da li je sa ili bez glutena”, zaključuje Brissette.